"Političari i državnici rijetko su bili u prilici da daju i primaju poklone. Tito je u tome bio izuzetak", navela je za B92 je v.d. direktora Muzeja istorije Jugoslavije Neda Knežević. Nova izložba tog muzej pokazuje dio raskošnih darova koji su iz vladarskih pozicija pristizali u tadašnju SFRJ kao poklon Josipu Brozu Titu.
Posjetioci izložbe imaju jedinstvenu priliku da na jednom mjestu pogledaju darove iz vrijedne kolekcije, od kojih neki predstavljaju historijski važne predmete, dok neki dočaravaju daleke zemlje iz kojih dolaze.
U periodu od 1941. do 1980. godine Tito se susreo sa više od 350 šefova država, zabilježeno je oko 170 posjeta, a po pozivu boravio je u 73 zemlje.
Šljem - najstariji poklon
Najraniji poklon koji je Josip Broz Tito dobio iz jedne kraljevske kuće ujedno je i najstariji primjerak izložen u muzeju povodom izložbe. U pitanju je antički korintski šljem, koji datira sa kraja VII – početka VI vijeka pijre naše ere. Tito je taj dar dobio od kralja Grčke Pavla I, a oko bronzanog šljema postoji i niz zagonetki jer uprkos tome što je izliven u punoj ratničkoj formi, izrađen je u znatno manjim dimenzijama, zbog čega nije mogao imati praktičnu svrhu.
Kustos Momo Cvijović kao najzanimljiviji poklon izdvojio je ukaz Kira Velikog, takozvani Kirov cilindar, koji se smatra prvim pisanim spomenikom o ljudskim pravima.
"Original se čuva u Britanskom muzeju, a na svijetu postoji samo još jedna replika koja se nalazi na drugom spratu u zgradi Ujedinjenih nacija. Ovaj predmet pronađen je u zidinama Babilona, ispisan je klinastim pismom i u njemu se pominju verske tolerancije, slobodan izbor profesije, ukidanje ropstva", kazao je Cvijović.
Zanimljivi pokloni - glava bude i 12 parova papagaja
Tu je i glava Bude - dar afganistanskog kralja Mohabeda Zahira, figura kamile od srebra - poklon jordanskog kralja Huseina, maketa carskih dvokolica koju je poklonio princ Kambožde Norodom Sihanuk, maketa prijestola Selasija, kutija norveškog kralja Olafa Petog, zlatna kutija sa brilijantima od marokanskog vladara Hasana Drugog, ris od porcelana - dar danske kraljice Margarete Druge i princa Henriha, kutija za nakit koja datira sa kraja 19. i početka 20. vijeka - poklon japanskog princa Akihita i princeze Mičiko...
Cvijović navodi kako su predstavnici različitih zemalja imali različite zahtjeve kada je u pitanju ceremonija "primopredaje". Tako su američki zvaničnici uvijek zahtijevali da se poklon uruči u što privatnijoj atmosferi, daleko od očiju javnosti, jer su i njihovi pokloni bili takve prirode. S druge strane, Kinezi su voljeli da od celog događaja naprave mali spektakl o kojem bi se dugo pričalo.
"Zanimljivo je da je britanska Kraljica Elizabetha bila posebno zabrinuta za svoj poklon, desetak papagaja, da je imenovala posebnog ambasadora koji je nadgledao izgradnju kaveza i put papagaja u SFRJ. Nakon što je poklon uručen, od Tita je tražena dozvola da se o tom događaju objavi kratka vijest u britanskoj štampi, jer je procijenjeno da bi se taj gest veoma dopao Britancima", navodi Cvijović.
Tito štediša
"Pravila igre" nalagala su da se na svaki poklon mora dostojanstveno odgovoriti, ali kako kaže Cvijović, Tito je ipak bio "štediša" kada su pokloni u pitanju i veoma je vodio računa o tome šta poklanja. Među njegovim najčešćim poklonima bile su slike i skulpture, radovi tada poznatih državnih umetnika, dok je za historijski važna umjetnička delia Tito želeo da ostanu u zemlji. Tako je naprimjer zabilježeno,tvrdi Cvijović, da je Tito poklonio samo dvije slike Paje Jovanovića.
Cvijović je skrenuo pažnju na poklone koji se ne mogu vidjeti na izložbi - one koji su opravdano odsustni kao što su vile u Marakešu i Adis Abebi i 12 parova papagaja od engleske kraljice Elizabethe Druge, i na one koje još nisu pronašli, kao što je žardinjera od muranskog stakla koju je poklonio holandski princ Bernard.
