Zvaničnici Sjeverne Makedonije kritikovali EU, uporedili proces priključenja s poznatom dramom
Mickoski je bio posebno kritičan prema zvaničnicima iz Brisela, te je rekao da EU želi da diktira Sjevernoj Makedoniji šta ona treba da uradi.
Poručio je, između ostalog, da ne želi prihvatiti bilo kakve pauze ili odugovlačenja u pregovorima za pristupanje ovom bloku u narednom periodu.
Slične komentare imala je i Siljanovska-Davkova, koja je u govoru u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija EU integracije uporedila s dramom irskog pisca Samuela Becketa "Čekajući Godoa."
U ovoj drami, dva lika imaju beskrajne razgovore i diskusije čekajući osobu iz naslova, koja nikada ne stigne, što je makedonska predsjednica vidjela kao savršenu metaforu EU integracija zemlje koju vodi.
Dok je Albanija imala relativno opuštene razgovore s EU, iz Sjeverne Makedonije su već i navikli na blokade koje dolaze od svojih susjednih zemalja, a koje se već nalaze u bloku.
Prvo je to bio slučaj s Grčkom, koja je ime "Makedonija" vidjela kao sporno i kao pretenziju na teritoriju svoje zemlje, imajući u vidu da u Grčkoj postoji regija koja dijeli ime s ovom bivšom jugoslavenskom republikom.
Taj spor je riješen 2019. godine Prespanskim sporazumom, kada je ova država službeno promijenila ime.
Međutim, ubrzo je Bugarska pokrenula spor zbog statusa bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji, što je opet stopiralo put ove države ka članstvu u EU.
Bugarska i Sjeverna Makedonija su se složile pod francuskim predsjedništvom EU u julu 2022. da izmijene svoj ustav i uključe bugarsku manjinu zajedno s drugim manjinama koje su trenutno navedene kao “turski narod, vlaški narod, srpski narod, romski narod, bošnjački narod i drugi.”
Ipak, u maju ove godine se na vlast vratila VMRO-DPMNE, nacionalistička stranka koja je odbila implementaciju dogovora iz 2022. godine te tražila povratak za pregovarački stol. Bugarska i EU su to odbile i sada je put Sjeverne Makedonije ka članstvu u ovom bloku ponovo stopiran.
