Sprečavanje nelegalne trgovine umjetničkim djelima iz regiona ponovo aktuelizirano
Međusobno potraživanje umjetnina između država bivše Jugoslavije aktuelizovano je zahtjevima iz Bosne i Hercegovine da se iz Srbije vrati nekoliko radova koje BiH smatra svojim kulturnim naslijeđem.
Na problem širih razmera ukazao je i nedavni skandal u vezi s ikonom koju je bosanskohercegovački političar Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu, a za koju Ukrajina tvrdi da je njeno vlasništvo.
Kako se navodi u Interpolu, baza ukradenih umjetnina sadrži više od 50 hiljada predmeta. U objašnjenju procedure navodi se da zemlje šalju informacije o ukradenim i nestalim stvarima, nakon čega ih stručnjaci Interpola dodaju u bazu podataka, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Magdalena" u centru pažnje
Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine, pisao je sredinom decembra ministrici kulture Srbije Maji Gojković i vlastima Novog Sada da se u tom gradu nalazi ulje na platnu iz 1930. godine "Magdalena pokajnica", autora Đoke Mazalića, za koje tvrdi da pripada kolekcionaru Enveru Mulabdiću iz BiH.
Ta slika je u kolekciji novosadskog ljubitelja umjetnosti Đure Popovića koji kaže da ju je početkom devedesetih u Srbiji legalno kupio upravo od Mulabdića, kao i još dvije slike i jednu skulpturu koje se danas potražuju iz BIH.
“Imam svu dokumentaciju napismeno. Imam i stotinu svjedoka za to”, rekao je Popović.
Nevladina organizacija "Centar protiv krijumčarenja umjetninama" iz Bosne i Hercegovine je stavila "Magdalenu pokajnicu" na spisak ukradenih ili nestalih umjetnina u BiH na svojoj web stranici, na kojem se navodi da je nestala 1993., a da je prijava o nestanku podnesena 2006. godine.
Još 2017. "Magdalena" je bila tema u javnosti kada je Enver Mulabdić rekao da je stajala u njegovom stanu u Bosanskom Novom, da je u julu 1992. s porodicom protjeran, a da kasnije po povratku iz Njemačke 1998. nije uspio da je vrati, kao ni još tri najvrednija umjetnička djela iz svoje kolekcije.
"Proglašena je nacionalnim dobrom Bosne i Hercegovine, a prije toga imala je status nacionalnog spomenika", rekao je tada Mulabdić.
Krađa artefakata u vrhu kriminala
U međuvremenu, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin i ministrica kulture i informisanja Maja Gojković 21. decembra u Beogradu su razgovarali o zajedničkim aktivnostima za sprečavanje nelegalne trgovine umjetničkim djelima u regionu.
"Krađa umjetničkih predmeta, arheoloških artefakata i nezakonita trgovina kulturnim dobrima po obimu i intenzitetu odmah je iza trgovine oružjem i narkoticima. U borbi protiv te vrste kriminala neophodna je stalna koordinacija svih institucija na nacionalnom i međunarodnom nivou", navedeno je u zajedničkom saopćenju.
Popis otuđenog nacionalnog blaga s prostora bivše Jugoslavije, koje se nezvanično broji u desetinama hiljada komada, nije objavljen, a još prije četiri godine Hrvatska je saopćila da od Srbije potražuje nešto više od hiljadu kulturnih dobara iz pravoslavnih crkava i manastira.
Iz BiH je tokom rata i kasnije nestalo mnoštvo umjetničkih djela, iz kulturnih i drugih institucija, privatnih galerija, kolekcija i stanova. Konačnog popisa svih ukradenih djela nema.
U Bazi ukradenih i nestalih umjetnina NVO Centar protiv krijumčarenja umjetnina nalazi se 179 djela. Kako je za RSE rečeno, iz Umjetničke galerije BiH nestala su 53 djela, od čega su 46 pravoslavne ikone, a Interpol traga za 109 umjetničkih djela iz BiH.
