Ambasador u predstavništvu Tajvana u Mađarskoj: Tajvan mora učiniti tri stvari kako bi odvratili Peking
Iako su tenzije između Tajvana i Kine bile sveprisutne decenijama, možemo primijetiti pojačanu retoriku i vojne aktivnosti kineske vojske oko Tajvanskog moreuza u posljednjih nekoliko godina. Tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu čak je izjavio da bi se napad mogao dogoditi 2027. godine. Neki američki zvaničnici ističu da bi se napad mogao dogoditi i ranije, 2025. godine. Koliko su realne ove prognoze ili, kako ističe tajvanski ministar trgovine John Chen-Chung Deng, da li je strah od Kine nepotreban?
Rat je posljednje što bi Tajvan želio da vidi u Tajvanskom moreuzu ili bilo gdje drugo u svijetu. Tajvan se obavezao da će održati mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza. Kina je ta koja stalno i jednostrano pokušava da "ljulja čamac" u Tajvanskom moreuzu. Sve je veća zabrinutost među svim zainteresovanim stranama, posebno SAD-a, Japana, Koreje, Filipina, Kanade i Evropske unije kada se suočavaju sa vojnom provokacijom i ekspanzijom Pekinga.
Budući da Kina nikada nije odustala od upotrebe sile protiv Tajvana, te je pojačavala svoje vojno uznemiravanje i provokacije protiv Tajvana s pokušajem da promijeni status quo Tajvanskog moreuza i da izazove promjenu regionalnog poretka, Tajvan mora učiniti najmanje tri stvari kako bi odvratili i odbranili ambiciju Pekinga.
Prvo, Tajvan treba da ojača sopstvenu odbrambenu sposobnost prikazivanjem kredibilnog vojnog odvraćanja i nacionalne otpornosti. Tajvan neće pokrenuti vojnu konfrontaciju s Kinom, ali će učiniti sve što je potrebno da odbrani zemlju, suverenitet i narod. Nedavna anketa na Tajvanu pokazala je da je preko 60 posto Tajvanaca spremno braniti svoju zemlju ukoliko se suoče s napadima Kine.
Drugo, Tajvan sarađuje sa drugim zainteresovanim stranama kako bi predstavio kredibilno sredstvo odvraćanja, tako da će Kina platiti ogromnu cijenu ako napadne Tajvan. Nedavna zajednička vojna vježba između SAD-a i Filipina, kao i otvaranje četiri dodatne vojne baze za američku vojsku pokazuju da se Washington udružio sa svojim sigurnosnim saveznicima u Aziji kako bi se pripremio za najgori scenarij. Čelnici Japana, Koreje i Filipina blisko su sarađivali sa SAD-om kako bi pozvali Kinu da se suzdrži od upotrebe vojne sile za promjenu statusa quo Tajvanskog moreuza. Čak je nekoliko kandidata za predsjedničku poziciju iz Republikanske stranke nedavno posjetilo Aziju i Tajvan i izrazilo zabrinutost zbog situacije na Tajvanu.
Konačno, potreban je zajednički napor međunarodnog društva da se "ukloni rizik" vojnog uspona Kine i pokušaja da potkopa mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu, Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru.
Kineska potencijalna invazija na Tajvan često se poredi sa trenutnom ruskom invazijom na Ukrajinu. Predsjednici Xi Jinping i Vladimir Putin često ističu da su dobri prijatelji. Ali mislite li da su, kada se govori o mogućem napadu na Tajvan, kinesko rukovodstvo i sam predsjednik racionalniji u donošenju odluka? Gledajući kinesku politiku, vidite li istu matricu ponašanja kao u Rusiji ili možemo govoriti o mnogo racionalnijem pristupu, pristupu koji je duboko svjestan posljedica eventualne invazije na Tajvan?
Kina već dugi niz godina uključuje kombinaciju psihološkog, informativnog, pravnog, ekonomskog i vojnog ratovanja na Tajvanu. Cilj Pekinga je zastrašiti, izolovati, podijeliti, osvojiti i "kupiti" Tajvan. Rezultati su kontraproduktivni. Preko 80 posto Tajvanaca izjašnjava se kao "Tajvanci", a ne "Kinezi". Većina tajvanskog javnog mnijenja slaže se da je kineska republika (Tajvan) suverena i nezavisna država. Samo glas ekstremne manjine podržava "ujedinjenje" sa Kinom. Više od 90 posto Tajvanaca je protiv sistema "jedna zemlja, dva sistema" u Hong Kongu.
Što više Peking pokušava da opkoli Tajvan ekonomskim sredstvima i zaprijeti Tajvanu vojnom prisilom, to su Tajvan i Kina sve dalje. Ono što je najvažnije, Tajvan se još više približava zemljama istomišljenika kao što su SAD, Japan, Filipini, Australija i Evropska unija.
Tajvan čini 90 posto globalne napredne proizvodnje čipova i postao je najvrijedniji partner "Chip Alliance" predvođenom SAD-om. Ako Kina pokrene vojni napad na Tajvan, to će rezultirati ogromnom katastrofom za globalni lanac nabavke čipova i svjetsku ekonomiju. To nije nešto što bi Evropa i svijet željeli vidjeti i razlog je zašto je Tajvan neuporediv s Ukrajinom kada je u pitanju ekonomski značaj.
Kada ljudi govore o Tajvanu, često se spomenu i veze sa zemljama EU. Vidimo jačanje veza sa zemljama poput Litvanije i Češke. Međutim, vidimo da veće i jače zemlje EU i njihovi lideri nemaju ništa protiv jačanja veza sa Kinom. To se posebno odnosi na Francusku, čiji je predsjednik Macron izjavio da "EU ne smije biti vazal SAD-a kada je Tajvan u pitanju". Kakva je budućnost diplomatske, ekonomske i druge saradnje Tajvana sa zemljama EU u omjejru odnosu snaga i da li je Tajvanu lakše da svoje partnere u Evropi traži u relativno manjim zemljama?
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell nedavno je pozvao sve evropske zemlje da naprave koherentnu strategiju za odnose EU i Kine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen također je naglasila potrebu da države EU snažno podržavaju "politiku jedne Kine" (a ne pekinški "princip jedne Kine") i podržavaju mir i stabilnost Tajvanskog moreuza. Ona je jasno rekla da Evropa ne dozvoljava jednostranu promjenu statusa quo Tajvanskog moreuza silom.
Bivša britanska premijerka Liz Truss planira otputovati na Tajvan kako bi pokazala solidarnost sa tajvanskim narodom usred agresije iz Pekinga.
Tajvan će nastaviti da radi sa istomišljenicima EU partnerima, koji dijele iste vrijednosti demokratije i slobode govora sa Tajvanom u borbi protiv kineske prijetnje. Produžit ćemo našu saradnju u oblastima kao što su ekonomija, kultura, nauka i u pitanjima kao što su ljudska prava i ciljevi održivog razvoja (SDG).
Vi ste predstavnik Tajvana u Mađarskoj. To je zemlja koja ima dvostruku politiku prema Tajvanu. Dok se gradonačelnik Budimpešte Gergely Karacsony zalaže za jačanje saradnje sa Tajvanom, premijer Viktor Orban je taj koji je više naklonjen Xi Jinpingu i otvara vrata, često sumnjivim, investicijama iz Kine. Kako je biti predstavnik Tajvana u Mađarskoj i kako generalno gledate na politiku ove zemlje prema Tajvanu, Kini, ali i na opšte razlike u odnosu na stavove drugih zemalja EU?
Tajvan održava čvrste odnose sa Mađarskom, posebno u oblastima ekonomije, trgovine, obrazovanja i kulture. Bilo koje provokativne i vojne akcije u Tajvanskom moreuzu ugrozit će globalnu trgovinu i lanac snabdijevanja. To je situacija koju bi Tajvan, Mađarska i ostatak svijeta pokušali izbjeći. Mađarska je također važan saradnik kada je u pitanju stabilnost Tajvanskog moreuza.
Primarni partner Tajvana u svakom smislu su Sjedinjene Američke Države. I u ovoj zemlji iduće godine očekuju se predsjednički izbori. Koliko njihovi rezultati mogu promijeniti američku politiku prema Tajvanu i postoji li nesigurnost u tom pogledu?
Prema Aktu o odnosima s Tajvanom, domaćem zakonu SAD-a, američka administracija ima obavezu pomoći Tajvanu da odbrani svoju demokratiju i sigurnost, uključujući obezbjeđivanje oružja usmjerenog na odbranu. Predsjednik Joe Biden je pet puta u javnosti rekao da će SAD stati u odbranu Tajvana ako Kina napadne Tajvan.
Na osnovu našeg zapažanja i prethodnih primjera, važnost stabilnosti Tajvana dugo je bila konsenzus između obje strane u SAD-u.
Demokratija, sigurnost i tehnologija čine tri stuba čvrstog odnosa između Tajvana i SAD-a.
Prvo, prema istraživanju globalnog indeksa demokratije koje je sprovela Economist Intelligence Unit (EIU) 2022. godine, Tajvan je rangiran kao demokratija broj 10 u svijetu i jedina azijska demokratija među 10 najboljih. Kina je, s druge strane, broj 156.
Drugo, Tajvan igra ključnu i stratešku ulogu u indo-pacifičkoj strategiji koju predvode SAD. Nema šanse da bi Washington, Tokio, Manila, pa čak i evropske zemlje dozvolile Pekingu da preuzme Tajvan i pretvori Tajvanski moreuz u svoje "unutrašnje more".
To objašnjava zašto postoji jača i dvostranačka podrška Tajvanu u američkom političkom krugu i civilnom društvu.
U kojoj mjeri veze zemalja Zapadnog Balkana sa Kinom otežavaju Tajvanu prodor na ovo tržište i da li se i na koji način stvari mogu promijeniti u budućnosti?
Tajvan je poznat po svojoj ICT industriji i industriji čipova (koji čine 60 posto globalne proizvodnje čipova, 90 posto napredne/high-end proizvodnje čipova). Tajvan može raditi sa zemljama Balkana, uključujući BiH u tim oblastima, ako te zemlje dopru do Tajvana.
Jedan od najvažnijih projekata koje imamo ovdje je Inicijative mladog privatnog sektora uz podršku Tajvanskog biznisa EBRD-ovog fonda za tehničku saradnju. Cilj mu je poboljšati partnerstvo između škola i poslodavaca kako bi se pružilo relevantno radno iskustvo i vještine potrebne na savremenom tržištu rada.
Počevši u 1991. godini, Tajvan radi sa EBRD-om na više od 400 projekata tehničke saradnje širom svijeta i uložio je preko 43 miliona američkih dolara u EBRD.
Tajvan uvijek rado dijeli svoje iskustvo o tome kako da manji igrači napreduju u globalnom okruženju koje se stalno mijenja, uz ne samo finansijsku pomoć, već i stručnost Tajvana u oblastima kao što su obrazovanje, javno zdravstvo, IT i poljoprivreda visoke vrijednosti.
Tajvan je miroljubiv i pouzdan partner BiH. U prošlosti, radeći sa Fondom za međunarodnu saradnju i razvoj (ICDF) i lokalnim partnerima, moj ured je učestvovao na radionici razvoja ljudskih resursa za žene iz ruralnih područja BiH. Također smo obezbijedili kompjutere i IT uređaje Katoličkom školskom centru Sv. Josip ovdje u Sarajevu. Tražit ćemo više saradnje kao takve za dobrobit lokalnih zajednica u BiH.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
