Analiza CNN-a: Koje oružje ima Hezbolah, koliko ima vojnika i da li može pobijediti Izrael?

Gotovo godinu dana Hezbolahovi partneri u regionu bili su uključeni u tinjajući sukob s Izraelom i njegovim saveznicima. Jemenski Huti sporadično su pucali na plovila u Crvenom moru, arteriji globalne trgovine, kao i na Izrael. Islamski otpor u Iraku, krovna grupa tvrdokornih šiitskih frakcija, također je pokrenula napade na američke položaje u toj zemlji. Osovina je uvjetovala prekid tih neprijateljstava prekidom vatre u Gazi.

U septembru je Izrael pojačao direktnu konfrontaciju sa Hezbolahom. U uzastopnim napadima, stotine Hezbolahovih pejdžera i voki-tokija su eksplodirali, ubivši najmanje 37 ljudi i povrijedivši hiljade, prije nego što je izraelski zračni napad na Bejrut ubio visokog komandanta Hezbolaha. Kao odgovor, Hezbolah je obećao "bitku bez granica".

Nakon dvostrukih komunikacijskih napada, Hezbolah je lansirao, kako je rekao, balistički projektil na Izrael, gađajući sjedište izraelske obavještajne službe Mossad. Vjeruje se da je to prva balistička raketa koju je ova grupa lansirala prema Izraelu. Udar, koji je presretnut, stigao je u blizini grada Tel Aviva.

Izrael je okružen borbenim grupama koje podržava Iran

Hezbolah ima jake saveze sa iranskom osovinom borbenih grupa koje obuhvataju Gazu, Jemen, Siriju i Irak, a Iran pruža oružje i obuku Hezbolahu. Grupe su pojačale koordinaciju od napada 7. oktobra.

Hezbolahove borbene snage nastale su iz ruševina izraelske invazije na Bejrut 1982. U to vrijeme, to je bila grupa islamističkih boraca koju je podržavala novonastala iranska Islamska Republika. Nakon toga uslijedio je meteorski porast vojne i političke moći grupe. Godine 2000., njegovi gerilski borci natjerali su izraelske snage da se povuku iz južnog Libana, okončavši okupaciju koja je trajala više od 20 godina. Godine 2006. preživjela je 34-dnevni rat s Izraelom.

Tokom pobune u Siriji koja se pretvorila u građanski rat 2010-ih, borila se u ime sirijskog predsjednika Bashara al-Assada dok je brutalno razbio oružane opozicione snage i nanio ogroman broj civilnih žrtava. Dok se borio u rovovima tog gotovo decenijskog rata, Hezbolah je postao iskusan u urbanom ratu i učvrstio svoje saveze s drugim grupama koje se bore u Siriji, koje podržava Iran. Također je očistio vitalni put snabdijevanja oružjem između Irana i Libanona, preko svojih partnera u Iraku i Siriji, dodatno ojačavajući svoj arsenal.

Hezbolahove vojne sposobnosti su značajno porasle od njegovog posljednjeg rata s Izraelom 2006. Vojni analitičari procjenjuju da Hezbollah ima između 30.000 i 50.000 vojnika, ali je ranije ove godine njihov vođa Nasrallah tvrdio da ima više od 100.000 boraca i rezervista. Vjeruje se i da grupa posjeduje između 120.000 i 200.000 raketa i projektila.

Stručnjaci kažu da je najveća vojna prednost grupe balistička raketa dugog dometa, za koju se procjenjuje da ima na hiljade, uključujući 1.500 preciznih projektila s dometom od 250-300 kilometara.

Hezbolahov opsežan vojni arsenal

Hezbolah je vjerovatno najnaoružanija nedržavna grupa na svijetu, s arsenalom koji je sofisticiraniji i destruktivniji od Hamasa. Ali, izraelska vojska ga još uvijek nadmašuje.

Tokom svog višedecenijskog sukoba s Izraelom, Hezbolah je bio uključen u asimetrično ratovanje. Nastojao je povećati svoju političku i vojnu moć, istovremeno nastojeći uspostaviti odvraćanje uprkos vojnoj superiornosti Izraela.

Ali Hezbolah pažljivo radi stvari. Isprovociranje pune vatrene moći Izraela moglo bi značajno da degradira sposobnosti grupe, vraćajući je godinama nazad – ako ne i decenijama – i uništavajući velike dijelove Libana, koji je pokleknuo pod teretom svoje višegodišnje finansijske krize.

Grupa je već izgubila više od 500 boraca, uključujući komandante, u graničnim sukobima s Izraelom od oktobra, prema izjavama Hezbolaha i podacima CNN-a. Na libanonskoj strani granice raseljeno je preko 94.000 ljudi. Utjecaj na Izrael također je bio značajan, s više od 62.000 ljudi raseljeno iz njegove sjeverne pogranične oblasti, a desetine ubijenih, uključujući vojnike i civile.

Kako se sukobi na granici nastavljaju, Hezbolah je nastojao, s izvjesnim uspjehom, potkopati hvaljeni izraelski raketni odbrambeni sistem poznat kao Gvozdena kupola. Pokušala je to učiniti tako što je napao svoje platforme i preplavio je rojevima dronova i projektila kratkog dometa kako bi otvorio put drugim projektilima da dođu dublje do izraelske teritorije.

Nije jasan pun opseg Hezbolahovog arsenala oružja. Kao odgovor na izraelske napade dvostrukim bežičnim uređajima, Hezbolah je ispalio salvu projektila preko granice u sjeverni Izrael i rekao da je pogodio zračnu bazu projektilima Fadi 1 i Fadi 2 – oružjem većeg dometa za koji se do sada nije znalo da je korišteno u skoro godinu dana sukoba.

Kako funkcioniše izraelski odbrambeni sistem

Mobilni sistem protivvazdušne odbrane sastoji se od 10 baterija od kojih svaka nosi tri do četiri manevarska lansera raketa, a svaka raketa košta oko 40.000 do 50.000 dolara. Njihov strateški položaj pruža odbrambenu barijeru protiv raketa, minobacača i bespilotnih letjelica za do 60 kvadratnih milja naseljenih područja, a Izrael je u prošlosti tvrdio da je stopa uspješnosti veća od 90%.

Hezbolahove šanse za opstanak u potpunom ratu s Izraelom zavise od toga da li on može nadmudriti ove sisteme koji su posljednjih mjeseci presreli hiljade zračnih napada iz Irana, Gaze i Libana.

Zbog sve veće moći Hezbolaha, mogući opći rat između Izraela i Libanona gurnuo bi Bliski istok u nepoznate vode. Diplomatski napori da se to spriječi će se vjerovatno nastaviti bez daha, zaključuje CNN.