Armenci "istjeruju" ruske vojnike: Trupe prisutne od 1992. moraju otići
"Armenija ima jasan stav po ovom pitanju. Ruska Federacija je službenim pismom obaviještena o tom jasnom stavu", rekao je sekretar Armenskog vijeća sigurnosti Armen Grigorian novinarima 6. marta, dodajući da prema stavu Jerevana zračna luka mora biti opslužena isključivo od strane armenskih pograničnih trupa, piše Radio Liberty.
Ruska granična straža čini dio strukture Federalne sigurnosne službe u Armeniji i prisutna je na aerodromu Zvartnots od 1992. U sporazumu o njihovom stacioniranju ondje se ne navode uloge ruskih graničara, ali se kaže da mogu koristiti zračnu luku za transportne potrebe.
Armenija se posljednjih mjeseci udaljava od svoje tradicionalnog saveznika Rusije dok se istovremeno približava Zapadu. Jerevan je ranije spominjao temu aerodroma, ali Grigorianovi komentari od 6. marta prvi su put da je Armenija službeno podnijela zahtjev.
"Nabava vojne opreme s Rusijom pala je s 96 posto na manje od 10 posto. To znači da Armenija provodi politiku diverzifikacije koja zahtijeva partnere ne samo na Zapadu, već iu Aziji iu drugim različitim smjerovima. Velike promjene su Armenija diverzificira svoju privredu i sigurnost", dodao je Grigorian.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ranije je rekao da nisu donesene službene odluke o povlačenju ruskih graničara iz Zvartnotsa jer Moskva nije "službeno" primila takav zahtjev.
Grigorianova izjava dolazi manje od dvije semdice nakon što je armenski premijer Nikol Pashinian rekao u intervjuu za televizijski kanal France 24 da je njegova zemlja zamrznula svoje članstvo u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) koju predvodi Rusija, optužujući Moskvu da poziva armenske građane srušiti njegovu vladu.
Pašinijanova vlada dugo je kritikovala CSTO zbog "neuspjeha da odgovori na sigurnosne izazove" s kojima se Armenija suočava.
Armenske vlasti optužile su ruske mirovne snage raspoređene u Nagorno-Karabahu 2020. da nisu uspjele zaustaviti munjevitu ofenzivu Azerbejdžana prošlog septembra, koja je završila preuzimanjem Bakua nad otcijepljenom regijom koja je tri desetljeća bila pod kontrolom etničkih Armenaca.
Moskva je odbacila optužbe, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za intervenciju i optužujući Pašinijana da je zapravo utro put kolapsu separatističke vladavine u regiji prethodno priznajući suverenitet Azerbajdžana nad njom.
Pašinjan je odbio prisustvovati summitu CSTO-a u Minsku u novembru i rekao je u televizijskoj sesiji pitanja i odgovora tada da će se svaka odluka o daljnjem članstvu Jerevana u grupi - koja također uključuje Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan - temeljiti na vlastitim državnim interesima".
