Armenski premijer tvrdi da nije moguće diplomatsko rješenje situacije u Nagorno-Karabahu
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je predsjednik Azerbejdžana rekao da vjeruje da se sukobi mogu riješiti vojnim putem što je dodatno povećalo sumnju u diplomatski napor velikih sila da se mir dovede u regiju Južnog Kavkaza.
U najnovijoj eskalaciji višedecenijskog sukoba između ove dvije zemlje, stotine ljudi je ubijeno od 27. septembra u i oko Nagorno-Karabaha, spornoj azerbejdžanskoj regiji sa de facto armenskom vlašću.
Regija Nagorno-Karabah i okolne teritorije su pod dugogodišnjom okupacijom armenske vojske, a unutar nje uspostavljena je samoproglašena armenska država Artsah.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da je odvojeno razgovarao s ministrima vanjskih poslova Armenije i Azerbejdžana za koje se očekuje da će se u petak sastati u Washingtonu s američkim sekretarom Mikeom Pompeom.
Međutim, nade da bi direktno učestvovanje Pompea u posredovanju moglo dovesti do prodora, umanjile su izjave armenskog premijera Nikola Pashinyana.
"Moramo shvatiti da je Nagorno-Karabah dugoročno pitanje te da barem u ovoj fazi ne možemo imati diplomatsko rješenje. Sve što je diplomatski prihvatljivo Armeniji, nije Azerbejdžanu", kazao je Pashinyan.
Glavni uslov Azerbejdžana za okončanje sukoba je povlačenje Armenaca iz Nagorno-Karabaha. S druge strane, Armenija to odbija i optužuje Azerbejdžan za otimanje zemlje, piše Reuters.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je ovog mjeseca da postoji vojno rješenje sukoba.
"Protjerat ćemo ih (Armence) iz naše zemlje", kazao je tada Aliyev.
Azerbajdžanske snage su nakon gotovo četiri sedmice sukoba u kojima je poginulo više stotina ljudi zauzele područja koje izmiču kontroli Bakua od 90-ih godina.
Nagorno-Karabah je zvanično saopćio da su njegove snage odbile napade i da je situacija pod kontrolom.
Trenutni sukobi su najgori još od perioda od kada je Armenija "preuzela" Nagorno-Karabah od Azerbejdžana kada se raspao Sovjetski Savez, što je rezultiralo ratom u kojem je ubijeno 30.000 ljudi.
Prvo humanitarno primirje trebalo je stupiti na snagu 10. oktobra, ali nije zaživjelo. Drugo primirje je propalo sedmicu poslije.
Rusija, Sjedinjene Države i Francuska su historijski posrednici u sukobu u Nagorno-Karabahu, ali sredinom 90-ih godina svi diplomatski napori su bili neuspješni.
