Semipalatinsk
346

Azijski Černobil: Tri decenije od zatvaranja kontroverznog nuklearnog poligona u Kazahstanu

V. K.
Nuklearni poligon Semipalatinsk u Kazahstanu (Foto:Facebook)
Nuklearni poligon Semipalatinsk u Kazahstanu (Foto:Facebook)
Osim toga što Kazahstan ove godine proslavljava 30. godina od proglašenja nezavisnosti, ova azijska država slavi još jedan veliki jubilej koji se odnosi na 30. godišnjicu zatvaranja testnog nuklearnog poligona u Semipalatinsku.

Ovo prvo i najveće nuklearno pokusno mjesto u SSSR-u stvorio je Sovjetski Savez na teritoriju Kazahstana u novembru 1946. godine. Na poligonu Semiapalatinsk 29. augusta 1949. godine izvedeno je prvo sovjetsko nuklearno ispitivanje. Ukupno 468 nuklearnih testova provedeno je na poligonu Semipalatinsk, koji su izazvali nepopravljivu štetu po ljudsko zdravlje i okolinu. 

Oni su uzrokovali visok morbiditet i mortalitet među stanovništvom, doveli do intenzivne radioaktivne kontaminacije susjednih teritorija. Kao rezultat toga, u Kazahstanu je više od 1,3 miliona ljudi bilo izloženo radioaktivnim padavinama.

Tokom 1989. godine u državi je stvoren antinuklearni pokret "Nevada-Semipalatinsk", koji je proglasio za svoj cilj okončati probe nuklearnog oružja u Kazahstanu i diljem svijeta. 

Već 29. augusta 1991. odredbom prvog predsjednika Republike Kazahstan N.A. Nazarbajeva zatvoren je nuklearni poligon Semipalatinsk. Na njegovom mjestu 1992. godine osnovan je Nacionalni nuklearni centar Kazahstana. Nakon zatvaranja poligona, jedan od prioritetnih zadataka Kazahstana bila je socijalna rehabilitacija ljudi i teritorija pogođenih dugotrajnim nuklearnim pokusima.

Pogon ugašen 1991. godine (Foto:Facebook)
Pogon ugašen 1991. godine (Foto:Facebook)

Istodobno, otvoreni pristup teritoriju bivšeg poligona za nuklearna ispitivanja značajno je povećao rizike povezane s kršenjem režima neširenja, kao i prijetnju nuklearnog terorizma. Pravovremene mjere koje je poduzelo vodstvo Kazahstana kako bi spriječilo širenje nuklearnog oružja praktički su u potpunosti uklonile prijetnju međunarodnoj zajednici zbog nekontroliranog širenja moćnog nuklearnog arsenala.

Danas, Kazahstan ostaje aktivni pobornik neširenja nuklearnog oružja. Zajedno sa okolnim zemljama, on je stvorio zonu slobodnu od nuklearnog oružja u Srednjoj Aziji. Ugovor je potpisan 8. septembra 2006. godine. Nakon toga, ratificiralo ga je svih pet država Srednje Azije, a stupio je na snagu 21. marta 2009. godine.

Generalna skupština UN-a 2009. godine jednoglasno je usvojila rezoluciju Kazahstana kojom je 29. august, dan potpisivanja dekreta o zatvaranju poligona Semipalatinsk, proglašen "Međunarodnim danom protiv nuklearnih ispitivanja".

Kazahstan i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) potpisali su 27. augusta 2015. sporazum o osnivanju Banke niskoobogaćenog urana (LEU) u Kazahstanu kako bi se osigurale zajamčene opskrbe nuklearnim gorivom za civilnu nuklearnu energiju. 29. augusta 2017. otvorena je zgrada LEU-a u metalurškom pogonu Ulba u kojoj su sudjelovali predsjednik Republike Kazahstan N.A. Nazarbayev i bivši čelnik IAEA -e Y. Amano.

U decembru 2015. generalna skupština UN-a usvojila je Univerzalnu deklaraciju o izgradnji svijeta bez nuklearnog oružja, koju je iznio Kazahstan. Kazahstan je 2019. godine ratificirao Ugovor o zabrani nuklearnog oružja, prvi multilateralni pravno obavezujući sporazum koji zabranjuje razvoj, testiranje, skladištenje i upotrebu nuklearnog oružja.

Na 70. zasjedanju Generalne skupštine UN -a N.A. Nazarbajev je predložio izradu Plana globalne strateške inicijative - 2045. za stotu obljetnicu UN -a. Pozvao je sve države članice UN-a da postave cilj - osloboditi svijet nuklearnog oružja do 100. godišnjice UN -a 2045. godine.

Predsjednik Republike Kazahstan Kassym Zhomart Tokayev nastavlja promicati antinuklearne inicijative Kazahstana. K.K. Tokayev pozvao je svjetsku zajednicu da podrži odredbe Opće deklaracije o izgradnji svijeta bez nuklearnog oružja, naglasivši da je ovaj dokument putokaz za sigurniju budućnost.