Berlinci referendumski podržali nacionalizaciju 240.000 stanova, na potezu parlament
"Skoro je nemoguće opisati ovaj osjećaj. Mnogi od nas osjećaju se kao da su završili sa četverogodišnjim maratonom. U konačnici ostvarili smo visok cilj", izjavio je Kalle Kunkel, aktivista predreferendumske kampanje kojom se pozivalo na eksproprijaciju.
Ocijenio je da je ovo pobjeda nad velikim rastom cijena stanarina u Berlinu. Nacionalizacijom bi bilo obuhvaćeno više od 240.000 stanova, a čime bi postali dijelom gradskog stambenog fonda. Kunkel je poručio da vlasti više ne mogu zanemarivati glas građana po ovom pitanju.
U posljednjih deset godina iznos stanarina u Berlinu je kontinuirano rastao. Prije toga, ovaj grad smatrao se jednim od najpristupačnijih glavnih gradova u Evropi po ovom pitanju. Oni koji su podržali nacionalizaciju smatraju da grad mora biti dostupan svim njegovim stanovnicima, a ne samo bogatima. Za njih stanovi moraju biti javno dobro, a ne roba.
Raniji potezi vlasti da pokuša sniziti cijene stanarina nisu dali rezultata. Cijene su prošle godine ograničene, ali je Ustavni sud Njemačke u proljeće ove godine ovo ograničenje poništio. Zbog toga su nezadovoljni građani tražili referendum. Pretpostavlja se da čak 85 posto stanovnika ove metropole živi u iznajmljenim nekretninama.
Na potezu državni parlament
Referendumska odluka ne znači da se ona mora provesti, već se njome traži od državnog parlamenta da se o njoj očituje. To znači da parlament može donijeti odluku suprotnu od one koja je donijeta na referendumu.
Nijemci bi trebali dobiti novu vlast, a izgledno da će je činiti Socijaldemokratska partija (SPD), Zeleni i neoliberalni Slobodni demokrati (FDP). Riječ je o koaliciji koju nazivaju semafor koalicijom. Jedino Ljevica (Linke) jasno podržava nacionalizaciju, dok su u SPD-u protiv toga. Takvog stava je i novoizabrana gradonačelnica Berlina, socijaldemokratkinja Franziska Gilffey.
Međutim, Kunkel tvrdi da i gradonačelnica mijenja stav o ovom pitanju.
Ako parlament i prihvati referendumsku odluku, onda opet postoji mogućnost da je Ustavni sud poništi. No, bude li nacionalizacija u konačnici i prihvaćena, procijene su da će to koštati od osam milijardi eura do 30 milijardi eura. Cijena će zavisiti od toga da li će vlast nekretnine morati kupovati po tržišnoj cijeni.
Oni koji podržavaju nacionalizaciju su mišljenja da zapravo njeno provođenje neće koštati porezne obveznike, jer će im se omogućavanjem stanovanja u ovim nekretninama povratiti novac, piše Euronews.
