Biden prije puta u Poljsku od Ukrajine tražio da pripremi ofanzivu protiv ruske vojske
Pozadina ovog putovanja je komplikovana, opasna i neizvjesna. Dok borbe nastavljaju bjesnjeti, obje strane Atlantika strahuju da Rusija pronalazi svoje uporište, Ukrajina bi mogla biti nadjačana u određenim dijelovima istoka i juga, a zapadni dotok oružja bi mogao jako usporiti.
Biden u ponedjeljak odlazi u Poljsku kako bi se sastao s predsjednikom Andrzejom Dudom i drugim ključnim liderima NATO-a. Američki dužnosnici vjeruju da će odbrana Ukrajine doći u kritičnu fazu s Rusijom koja je pokrenula ofanzivu o kojoj se mnogo govorilo. Bidenova administracija hitno je izvršila pritisak na administraciju predsjednika Volodimira Zelenskog da konsolidira svoje uspjehe i eventualno pokrene vlastiti protuudar.
Bijela kuća je također rekla timu Zelenskog, prema više dužnosnika, da se sada pripreme za ofanzivu, jer oružje i pomoć iz Washingtona i Evrope slobodno teku, iz straha da bi podrška evropskih susjeda Ukrajine mogla biti ograničena.
U Washingtonu je podrška Ukrajini ostala uglavnom dvostranačka, iako se neki u administraciji boje da bi moglo biti teže poslati dodatnu pomoć Kijevu zbog sve većeg otpora novog Predstavničkog doma koji kontrolišu republikanci. Za sada, međutim, čak i neki od Bidenovih najžešćih kritičara pozdravljaju posao koji je obavio.
"Bio je dobar u povezivanju naših nacionalnih interesa s borbom i da je dobro za svijet da Rusija nije uspješna", rekao je senator Lindsey Graham u intervjuu. "To će biti jedan od odlučujućih trenutaka njegovog predsjedništva."
Bidenov put u Poljsku dolazi samo nekoliko dana uoči prve godišnjice ruske invazije, datuma za koji mnogi vojni analitičari vjeruju da bi Putin, sklon simbolici, mogao obilježiti demonstracijom sile.
Pomoćnici su istraživali pokušaj tajnog prebacivanja Bidena preko granice u Ukrajini, ali putovanje je gotovo isključeno. Predsjednik je jedan od posljednjih zapadnih lidera koji nije prošao putovanje, koje bi zahtijevalo 10-satnu vožnju vozom ili odvažan let. Ali većina saradnika vjeruje da sigurnosni rizik za Bidena ili Ukrajinu ne bi bio vrijedan toga.
Biden će naglasiti potrebu da Zapad i glasači kod kuće ostanu na kursu s Ukrajinom i istaknut će potrebu za savezništvom i američkim vodstvom na svjetskoj pozornici, najavljuju suradnici. Ali njegov će govor također odražavati dualnost trenutka.
S jedne strane, slavit će se izuzetan otpor Ukrajine. Ali također će priznati kontinuiranu ranjivost. Uprkos uspjesima Kijeva, Rusija još uvijek kontrolira gotovo 20 posto Ukrajine, a sukob se usporio do brutalnog rata iscrpljivanja. Štaviše, Putin ne pokazuje znakove kolebanja u svom obećanju da će kontrolisati cijelu Ukrajinu, tvrde američki dužnosnici.
Prema najboljoj procjeni američkih obavještajnih službi, Putin vjeruje da uprkos neuspjesima s kojima se njegova vojska suočila, Rusija još uvijek ima dvije odlučujuće prednosti: ljudstvo i vrijeme. Dužnosnici evropskih obavještajnih službi nadalje procjenjuju da je Putin uvjeren da može čekati neizbježni slom zapadnog otpora.
Iako su Rusi pretrpjeli velike gubitke, još uvijek imaju mnogo više vojnika od Ukrajine koje mogu poslati u borbu, uključujući bivše zatvornike koje je u bitku gurala plaćenička grupa Wagner. Ta je grupa pokazala iznenađujući uspjeh na frontu, prema američkim dužnosnicima, dok je iskazivala malo obzira prema pretrpljenim žrtvama.
Suočen s malim domaćim pritiskom da okonča rat, Putin djeluje kao da može nadživjeti zapadni savez. Neki u Bidenovoj administraciji vjeruju da će Putin nastaviti s napadom i da bi mogao pokrenuti još jednu masovnu mobilizaciju muškaraca - barem do predsjedničkih izbora u SAD-u 2024., nadajući se da će kandidat koji je manje uvjeren u ukrajinsku stvar pobijediti.
Bivši predsjednik Donald Trump otvoreno je pozvao na trenutni prekid rata kako bi se spriječila njegova eskalacija, iako bi to Rusiji omogućilo da zadrži svoje dobitke. A nedavne ankete sugerišu da je spremnost američkih birača da Kijevu pošalju oružje i municiju opala.
“Mislim da još nije donesen sud može li [Biden] održati NATO jedinstvenim”, rekao je penzionisani geneal David Hicks, koji je komandovao svim snagama SAD-a i NATO-a zaduženim za obuku i savjetovanje afganistanskih zračnih snaga. “Ubuduće će biti samo teže. Ukrajina će morati pokazati rezultate s pomoći koju je dobila.”
Do ove tačke, glavni gradovi Europe uglavnom su ostali u koraku podržavajući Kijev uprkos ekonomskim i energetskim izazovima koji proizlaze iz rata. U Washingtonu, Bidenova administracija vjeruje da bi finansiranje usvojeno u Kongreus krajem prošle godine trebalo pokriti Ukrajinu veći dio 2023. i do sada je ohrabreno što je vodstvo GOP-a na Capitol Hillu nastavilo javno podržavati Kijev.
Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, nedvojbeno glavnom svjetskom forumu usmjerenom na odbranu, Zelenski je u petak pozvao Zapad da pomogne ukrajinskom "Davidu" poraziti ruskog "Golijata". "Brzina je ključna", rekao je, aludirajući na brz tempo primopredaje oružja, jer Putin "želi da svijet uspori."
Ali postoji mala, ali rastuća frakcija unutar Zastupničkog doma republikanaca koja dovodi u pitanje potrebu finansiranja Ukrajine.
"Nikad nije postojao bjanko ček u pogledu potpore Ukrajini", priznao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby, koji je na brifingu u srijedu naglasio da će administracija biti uz Kijev "koliko god bude potrebno" da odbije Rusiju. "Svakog dana dokazujemo da se ne radi samo o nekom moralnom ili filozofskom naporu."
Ipak, zastupnici koji podupiru ukrajinsku stvar izrazili su uvjerenje da će oba doma nastaviti podržavati nastojanja.
“Velika većina Kongresa i demokrati i republikanci i dalje se slažu s potrebom pružanja pomoći Ukrajini jer znamo što će se dogoditi ako Ukrajina padne,” rekla je senatorica Jeanne Shaheen koja predsjeda komisijom za Evropu Odbora za vanjske odnose Senata.
"Dvostranačje u Kongresu i kontinuirana koordinacija s našim saveznicima ključni su dok napredujemo u podršci Ukrajini, jer ovo je više od Putina - ovo je slanje poruke svakom diktatoru koji prijeti demokratijama da će platiti tešku cijenu," kazala je ona
Proteklih sedmica, Kijev je neumoljivo tražio opremu za koju vjeruje da mu je potrebna za borbu u većem ratu. Dobio je obećanje zapadnih tenkova, iako većina neće stići na bojno polje još mjesecima ili čak godinama. Ali, do ove tačke, Ukrajina je odbijena u svom zahtjevu za borbene avione. Dok Rusija intenzivira svoj napad, pojavila se hitnija potreba: municija.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je upozorio da je ruska ofanziva već počela i da postoje znakovi da su se borbe pojačale. U Bijeloj kući vlada stvarna zabrinutost oko sposobnosti Evrope da Ukrajini pruži artiljerijsku municiju i drugu pomoć. Odbrambeno-industrijska baza kontinenta je rastegnuta i neke zemlje već kažu da su im zalihe potrošene.
Na pozornici u Minhenu, njemački kancelar Olaf Scholz osvrnuo se na to pitanje, pozivajući na "stalnu proizvodnju najvažnijeg oružja koje koristimo". Francuski predsjednik Emmanuel Macron slijedio je odmah nakon što je ustvrdio da Evropa mora “ulagati više u odbranu. Ako želimo mir, trebamo sredstva da ga postignemo.”
Komentari su jasno pokazali da se zvona za uzbunu pale u evropskim centrima moći. “Rat je razotkrio duboke nedostatke u sposobnostima i zalihama oružja evropskih zemalja,” rekla je Alina Polyakova, voditeljica Centra za analizu evropske politike u Washingtonu, D.C. “Zabrinutost je da one već nemaju dovoljno za opskrbu Ukrajine i obnavljanje zaliha u isto vrijeme. I može li se odbrambena industrija SAD-a dovoljno brzo okrenuti - mnogi misle da ne može."
Dok evropske prijestolnice gledaju na Washington kako bi popunio prazninu, administracija je tjerala saveznike da učine više, napominjući da bi se rat mogao protegnuti do 2024. i dalje. Dužnosnici administracije inzistiraju na tome da neće vršiti pritisak na Ukrajinu da pregovara, iako su neki diplomati nagađali da bi se mogao postići dogovor o vraćanju granica na početku rata: Ukrajina bi povratila svoj teritorij na istoku i jugu, ali bi Rusija zadržala Krim.
Na privatnom Zoom sastanku u srijedu s vanjskim stručnjacima, državni sekretar Antony Blinken rekao je da je ponovno zauzimanje Krima od strane Ukrajine crvena linija za Putina. To je jedan od razloga zašto SAD ohrabruju Kijev da se usredotoči na mjesto gdje se odvija većina borbi, čak i ako Washington još uvijek kaže da su sve odluke o suprotstavljanju Rusiji isključivo ukrajinska odluka, prenosi Politico.
