Bizaran razlog zbog kojeg kloniranje kamila doživljava procvat u Dubaiju
Vlasnici se sa svojim kamilama natječu u utrkama i organiziraju takmičenja u ljepoti. Budući da im najuspješnije kamile donose mnogo novca, mnogi se vlasnici odlučuju klonirati odabrane.
Godine 1997. škotski su naučnici objavili da su uspješno klonirali ovcu. Ovca Dolly tako je postala prvi životinjski klon koji je živio šest godina i okotio ukupno šest mladunaca. 26 godina kasnije, popis kloniranih životinja postaje sve duži. Kloniranje životinja zabranjeno je u Evropi od 2015. godine, ali sasvim drugu pjesmu pjevaju u Aziji gdje je to postao isplativ biznis.
U Dubaiju je, naprimjer, prva klonirana deva uspješno okoćena 2009. godine uz pomoć naučnika Nisara Ahmada Wanija u Centru za reprodukciju deva. Danas je Wani znanstveni direktor Centra za reproduktivnu biotehnologiju u Dubaiju, gdje se kloniraju mnoge životinje, uključujući ovce i bivole. No, najviše se bave kamilama, jer je kloniranje kamila postalo izuzetno popularno u ovoj zaljevskoj zemlji. Sa svojim timom znanstvenika razvija nove tehnike kloniranja i brine o banci stanica.
From cloning camels to bringing the woolly mammoth back from extinction, here's a look at the science behind genetic engineering pic.twitter.com/mLx9tt6NMO
— CNN (@CNN) February 27, 2023
Takmičenja pokreću industriju kloniranja
Takmičenja ljepote kamila vrlo su popularna na Arapskom poluotoku, a novčane nagrade za najljepše ljepotice znaju iznositi i nekoliko desetaka miliona eura. Naravno, kao i na svim većim takmičenjima gdje je veliki novac u igri, neki ljudi pokušavaju "ići" prečacima i trikovima kako bi svoje kamile učinili još ljepšima. Tako su vlasnici više puta diskvalificirani zbog korištenja zabranjenih tehnika za poboljšanje izgleda kamila, poput korištenja botoxa i filera te napuhavanja dijelova tijela gumicama.
I ako ovakva intervencija u ljepoti nije dopuštena, s druge strane, klonirane kamile bez problema mogu sudjelovati u takmičenju ljepote.
Dubai’s Reproductive Biotechnology Centre is making headlines for its cloning program that has been producing dozens of cloned dromedary camel calves each year.
— The Express Tribune (@etribune) March 2, 2023
For more, visit: https://t.co/3sn4AqdI9C#etribune #camels #Dubai pic.twitter.com/X3BqKCuq3b
Ali ne samo na takmičenjima ljepote, Arapi se također vole natjecati sa svojim kamilama u elitnim utrkama. Samo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima između oktobra i aprila održava se više od desetak utrka deva, a u zemlji se takmiči više od 150.000 deva. Pobjednička kamila vlasniku donosi pozamašnu hrpu novca, a na najprestižnijim takmičenjima, osim nekoliko miliona eura, luksuzne automobile i druge nagrade.
Kako funkcionira kloniranje?
U centru za kloniranje u Dubaiju koriste DNK iz somatskih (nereproduktivnih) stanica životinje koju će klonirati. Jezgra ovih donorskih stanica umetnuta je u jaje i aktivirana hemikalijama.
"DNK somatske stanice počinje se ponašati kao DNK embrija. Nakon što se aktivira, stanice se prvo uzgajaju u laboratoriju oko sedam ili osam dana, a zatim se prenose u maternicu surogat majke", objasnio je proces za CNN Nisar Ahmad Wani.
Prema Waniju, proces je vrlo osjetljiv. Stopa uspješnosti da će se životinja eventualno roditi iz kloniranog embrija je samo 10 posto, dok je stopa uspješnosti prirodnog začeća kod kamila oko 60 posto.
Kloniranje kao rješenje za izumiranje vrsta?
Tehnološki napredak u kloniranju koristi se i za zaštitu životinjskih vrsta koje su na rubu izumiranja. Jedna od takvih je divlja baktrijska ili dvogrba kamila, koja je jedan od najugroženijih velikih sisavaca na svijetu zbog gubitka staništa i križanja s drugim vrstama kamila.
Wanijev tim također sada radi na razvoju tehnike za prijenos jezgri somatskih stanica iz divljih baktrijskih (dvogrbih) kamila u jajašca srodne vrste dvogrbe kamile i, uz pomoć surogat majki, "proizvodnju" mladih divljih baktrijskih kamila.
To im je već uspjelo 2017. godine kada je rođen prvi klon ugrožene dvogrbe kamile koju je kao surogat majka oživjela jednogrba kamile. Wani se nada da će u budućnosti ova tehnika kloniranja moći očuvati druge kritično ugrožene životinjske vrste i možda čak uspjeti obnoviti izumrle vrste.
