Demografska kriza
20

Broj stanovnika Japana prošle godine se smanjio za čak 800.000 ljudi

F. H.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Japanska populacijska kriza se ubrzava, s padom broja državljana za više od 800.000 u prošloj godini što je odjek sličnih trendova viđenih u drugim istočnoazijskim zemljama.

Od 1. januara ove godine ukupna populacija Japana iznosila je 125,4 miliona, uključujući Japance i strane stanovnike, prema podacima koje je u srijedu objavilo japansko ministarstvo unutrašnjih poslova. Broj stranih rezidenata porastao je za gotovo 289.500 u usporedbi s prethodnom godinom, značajan porast od više od 10%.

No, broj japanskih stanovnika smanjio se za 800.523, obilježavajući 14. uzastopnu godinu pada od vrhunca 2009. godine, reklo je ministarstvo. Po prvi put, sve prefekture širom zemlje zabilježile su pad broja japanskih državljana, rekao je glasnogovornik ministarstva za CNN.

Međutim, zbog porasta broja stranih stanovnika, glavni grad Tokio zabilježio je blagi porast ukupne populacije svih stanovnika bez obzira na nacionalnost.

Broj smrtnih slučajeva prošle godine također je dosegao još jedan rekord, sa zabilježenih 1,56 miliona u usporedbi s manje od polovine zabilježenog broja rođenih, samo 771.801 novorođenčadi, prema ministarstvu.

U Japanu više od desetljeća smrtnost nadmašuje broj rođenih, što predstavlja sve veći problem za lidere trećeg najvećeg svjetskog gospodarstva. Sada se suočavaju s rastućom starijom populacijom, zajedno sa sve manjom radnom snagom za financiranje mirovina i zdravstvene skrbi kako potražnja sve starijeg stanovništva naglo raste.

Japanska populacija je u stalnom padu od njegovog ekonomskog procvata 1980-ih, sa stopom plodnosti od 1,3 daleko ispod stope od 2,1 koja je potrebna za održavanje stabilnog stanovništva, u nedostatku useljavanja.

Zemlja također ima jedan od najviših očekivanih životnih vijeka na svijetu; 2020. godine, prema vladinim podacima, gotovo jedan od 1500 ljudi u Japanu imao je 100 ili više godina.

Obližnja Kina, Južna Koreja, Singapur i Tajvan doživljavaju slične krize, boreći se da potaknu mlade da imaju više djece, suočeni s rastućim životnim troškovima i društvenim nezadovoljstvom.

Ovi zabrinjavajući trendovi potaknuli su u januaru upozorenje premijera Fumija Kishide da je Japan "na rubu nemogućnosti održavanja društvenih funkcija".

U pokušaju da popune te praznine i uravnoteže broj stanovnika, japanske su vlasti posljednjih godina tražile više stranih stanovnika i radnika što nije lak zadatak u visoko homogenoj zemlji s relativno niskim razinama imigracije.

U 2018. japanski zakonodavci odobrili su promjenu politike koju je predložio bivši premijer Shinzo Abe, a koja je stvorila nove kategorije viza kako bi se procijenilo da 340.000 stranih radnika može preuzeti visokokvalificirane i nisko plaćene poslove.

A u velikoj promjeni 2021., japanska vlada rekla je da razmatra dopuštanje strancima na određenim kvalificiranim poslovima da ostanu na neodređeno vrijeme.

Međutim, pandemija Covid-19 zaustavila je veći dio tog napretka, a zemlja je zatvorila svoje granice za strane državljane i uvela karantene u mnogim prefekturama.

Prošlogodišnji izvještaj istraživačke organizacije sa sjedištem u Tokiju pokazalo je da Japan treba oko četiri puta više stranih radnika od razine iz 2020. do 2040. kako bi postigao vladine ekonomske ciljeve. No, upozorava se, da bi to učinio, Japan prvo mora stvoriti okruženje koje podržava ljudska prava radnika migranata i potaknuti društvenu promjenu kako bi više prihvaćala strance.