Smanjenje svjetske populacije na polovini 21. stoljeća bi se desilo prvi put u modernoj historiji čovječanstva, navedeno je u istraživanju objavljenom u The Lancet Journal, prenosi američki poslovni magazin Bloomberg.
"Studija omogućava vlastima svih zemalja da počnu razmišljati o promjeni politika koje se odnose na migracije, radnu snagu i ekonomski razvoj, a sve u cilju da adekvatno odgovore na demografske promjene", objasnio je Cristopher Murray koji je predvodio tim za izradu studije i koji je direktor Instituta za zdravstvena mjerenja i evaluaciju pri Školi medicine Univerziteta u Washingtonu.
Od 1950. broj stanovnika je rastao jedan-dva posto svake godine. Pretpostavlja se da će rast doseći vrhunac 2064. kada će na Zemlji biti 9,7 milijardi ljudi. Već do 2100. taj broj će se smanjiti na 8,8 milijardi.
Ocijenjeno je da će najveći pad broja stanovnika biti u Aziji i Evropi. Predviđa se da će se broj stanovnika u 23 države prepoloviti, među kojima su Japan, Tajland, Italija i Španija.
Kada je riječ o broju radno sposobnog stanovništva do 2100., navedeno je da će među prve četiri zemlje biti Indija, Nigerija, Kina i Sjedinjene Američke Države. U SAD-u to će biti slučaj zbog znatnog useljavanja stanovništva.
Smatra se da trenutni rast populacije jača zemlje Subsaharske Afrike. To je slučaj i s Indijom i Kinom čiji je utjecaj u svijetu sve veći.
Naglašene su i moguće promjene u starosnoj strukturi globalnog stnaovništva. Istaknuto je da će biti više osoba starijih od 80 godina nego djece mlađe od pet godina.
To će za posljedicu imati ekonomske probleme. Manji broj radnika značit će sporiji ekonomski razvoj i lošiji životni standard, a sve bi se moglo odraziti na zdravstveno i penziono osiguranje.
