Cavusoglu: Ako Švedska želi u NATO, morat će poduzeti daljne korake
On je ovo istakao dan nakon što se Finska službeno pridružila vojnom savezu.
Cavusoglu je rekao novinarima da je o kandidaturi Švedske za NATO i problemu američke prodaje borbenih aviona F-16 Turskoj razgovarao tokom susreta s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u Briselu.
Također je novinarima danas rekao da će sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom razgovarati o razvoju događaja u ukrajinskom ratu tokom njegovog posjeta Turskoj ove sedmice.
Cavusoglu je naglasio da Ankara s Ujedinjenim narodima radi na rješavanju problema u vezi s izvozom žitarica i gnojiva preko Crnog mora. Kazao je i da je zabrinut zbog priprema zaraćenih strana za daljnje napade.
Podsjećamo, jučer je zvanično Finska pristupila NATO-u.
Dok je situacija sa Finskom bila nešto i lakša, Švedska je naročito predstavljala trn u oku Ankari, a situacija je eskalirala nakon protesta desničara na kojima je zapaljen i Kur'an.
Čini se kako su ovi protesti, bar ukoliko se stvari posmatraju s ove tačke gledišta, zapečatili sudbinu Švedske kada je riječ o ulasku u NATO.
Od tada, Turska je o proširenju NATO-a pričala isključivo sa aspekta Finske. U međuvremenu, Stoltenberg je obavio još nekoliko razgovora sa Erdoganom, a slično su učinili i američki i drugi zapadni zvaničnici.
Napokon, početkom 2023. godine, Erdogan je "prelomio" te je rekako kako se može očekivati da Turska dopusti ulazak Finske u članstvo, ali ne i Švedske.
Istovremeno, pored Turske, ratifikaciju dokumenata o ulasku Finske u NATO trebala je obaviti i Mađarska. Dok je Turska jasno objasnila šta joj predstavlja problem u širenju NATO-a na ove države, Mađarska na čelu sa Viktorom Orbanom ponašala se kao uvrijeđena mlada.
Odluka o članstvu se iznova odgađala, a Orban je navodio nejasne razloge koji su uključivali moral i ponašanje ovih država prema Mađarskoj.
