Prema novom istraživanju, požari u Ukrajini dovode do oslobađanja radioaktivnog cezija iz tla oko nuklearne elektrane, koji dospijeva u atmosferu te "putuje" širom Istočne Evrope.
Naučnici su upozorili da bi situacija mogla biti i gora ako klimatske promjene dovedu do učestalijih požara u regiji. Nuklearna katastrofa u Černobilu se dogodila 26. aprila 1986. godine. Eksplozija i požar su doveli do širenja radioaktivnih čestica u atmosferi, a zahvatile su nekadašnji zapadni SSSR i Evropu.
Opasna zona iznosi 2.600 kvadratnih kilometara oko postrojenja. Do sada su se u ovom dijelu dogodila tri požara, 2002., 2008. i 2010. godine. Eksperti sa Norveškog instituta za istraživanje zraka su pomoću satelitskih snimaka napravili modele kretanja zraka. Zaključeno je da požari uzrokuju neravnomjerno širenje radijacije, koja bi mogla biti dovoljna da utječe na usjeve.
Naučnici su napravili i modele požara te ustanovili da će vrhunac doživjeti u periodu između 2023. i 2036. godine, kada regija postane suha zbog klimatskih promjena.
UN-ova Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna agencija za atomsku energiju su saopćile da je u katastrofi umrlo 56 ljudi te da će u narednim godinama umrijeti još 4.000 ljudi. No, Međunarodna agencija za istraživanje raka tvrdi da taj broj nije 4.000 nego 16.000.
U međuvremenu Bjeloruska nacionalna akademija nauka procjenjuje da je do sada umrlo 93.000 ljudi, a da ih je 270.000 oboljelo od raka. Ukrajinska nacionalna komisija za zaštitu od radijacije tvrdi da se radi o 500.000 smrtnih slučajeva.
U borbi za stavljanje kontaminacije pod kontrolu i sprečavanje veće katastrofe je učestvovalo 500.000 radnika, a troškovi su iznosili 18 milijardi dolara.
Institucije Bosne i Hercegovine ove godine za nabavku toalet papira izdvojile 255.000 KM
