Čile na historijskoj raskrsnici uoči referenduma o novom ustavu zemlje
Zemlja bogata bakrom oštro je podijeljena, a ankete pokazuju da će novi tekst biti odbijen, uprkos ogromnoj podršci javnosti za ukidanje ustava iz Pinochetove ere prije dvije godine u svjetlu višemjesečnih vatrenih protesta protiv nejednakosti.
Glasanje predstavlja prekretnicu za Čile, koji se dugo smatrao bastionom konzervativizma i tržišno orijentirane ekonomske politike, koja je poduprla decenije rasta i stabilnosti ali koja je također stvorila ogromnu nejednakost između bogatih i siromašnih.
"Radi se o izmirivanju historijskog duga u Čileu, jer uprkos ekonomskom rastu i manjem siromaštvu, imamo neizmirene dugove koji se odnose na nejednakost i socijalnu zaštitu", rekao je Vlado Mirošević, portparol kampanje za odobravanje.
Skoro 80 posto Čileanaca glasalo je za nacrt novog ustava u oktobru 2020. Izabrana skupština od 155 članova, koja se sastoji uglavnom od nezavisnih i progresivnih birača, zatim je počela da radi na izradi novog Ustava u maju sljedeće godine, završivši ga početkom ove godine.
Ali entuzijazam je splasnuo jer je čileanska ekonomija osjetila utjecaj pandemije koronavirusa, spiralne inflacije i pada vrijednosti valute na historijski minimum. To je oslobilo podršku ustavu i njegovom poborniku, predsjedniku Gabrijelu Boriću.
Ankete pokazuju da prednost od skoro 10 procenata ima tabor koji želi odbaciti novi ustav, 46 naspram 37 posto, dokje neodlučnih 17 posto.
Ximena Rincon, konzervativna senatorka koja se bori protiv novog ustava, rekla je da su ljudi izgubili povjerenje u skupštinu odgovornu za izradu teksta.
"Skupština nije bila reprezentativna za društvo", rekla je ona, pozivajući da se izabere manja, reprezentativnija skupština ako novi ustav bude odbijen u nedjelju.
Kenneth Bunker, politički analitičar, rekao je da bi nedjeljno glasanje moglo djelovati i kao referendum o Boriću, mladom bivšem lideru studentskih protesta koji je preuzeo dužnost u martu i podržao novi ustav.
"Bit će ljudi koji vide cijenu benzina i hrane, okrivljuju vladu za ekonomiju i govore da su oni isti koji su napravili ustav, pa će odlučiti glasom protiv", rekao je Bunker.
Ipak, ostaje nepredvidljivost s obzirom na broj neodlučnih birača i obavezno glasanje za razliku od prethodnih izbora na kojima je glasanje bilo dobrovoljno.
