No, postoji i druga mogućnost: da se vankcina nikad ne razvije. Ishod ove situacije, koji zavisi od konačne prepreke u više puta najavljivanim procesima razvoja vakcine, može povećavati i smanjivati nadu da će vakcina biti razvijena.
Stoga, ne treba isključiti mogućnost da društva, umjesto da suzbiju COVID-19, nauče živjeti s virusom.
Gradovi bi se polako otvarali i mjere bi se ublažavale, ali poštujući preporuke stručnjaka. Testiranje bi u kratkom roku postalo dio naše svakodnevnice. U mnogim zemljama bi u bilo koje vrijeme mogle biti uvedene mjere samoizolacije.
Izvjesno je da bi se razvili neki efikasni tretmani protiv koronavirusa, ali bi se uvijek strahovalo da će se bolest ipak pojaviti svake godine. To znači da bi se broj smrtnih slučajeva od posljedica bolesti COVID-19 nastavio povećavati širom svijeta.
Ovu mogućnost mnogi stručnjaci shvataju vrlo ozbiljno, jer se to i prije događalo. Nekoliko puta.
"Postoje neki virusi protiv kojih još uvijek nemamo vakcinu", kaže dr. David Nabarro, profesor globalnog zdravlja na Imperial College Londonu, koji je ujedno i posebni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije na temu COVID-19.
On napominje da ne možemo apsolutno pretpostaviti da će se vakcina uopće pojaviti i ako se pojavi da će proći sve testove učinkovitosti i sigurnosti.
"Apsolutno je neophodno da sva društva svugdje u svijetu dođu u poziciju u kojoj su u stanju braniti se od koronavirusa kao stalne prijetnje. I uz to se baviti društvenim životom i ekonomskom aktivnošću", rekao je Nabarro za CNN.
Većina stručnjaka ostaje uvjerena da će s vremenom biti razvijena vakcina protiv COVID-19, dijelom i zato što, za razliku od prijašnjih bolesti poput HIV-a i malarije, koronavirus ne mutira brzo.
Fascinantne fotografije s Islanda nakon još jedne erupcije vulkana koji je spavao 800 godina
