Danas izbori u Albaniji: Može li Lulzim Basha ugroziti osmogodišnju vladavinu Edija Rame
Basha već dugo traži od Rame da podnese ostavku zbog tvrdnji o korupciji, dok su se njegovi zastupnici čak povukli iz parlamenta 2019. zbog optužbi za namještanje glasova. U međuvremenu su opozicijske demonstracije toliko izmakle kontroli da su u jednom trenutku demonstranti pokušali provaliti u Ramin ured, piše Euronews.
Ankete, koje su provedene pred današnje izbore u ovoj zemlji, kažu da će utrka biti neizvjesna, iako je Rama uvjeren da će njegova Socijalistička partija osigurati uvjerljivu pobjedu. To bi Rami, bivšem slikaru i košarkašu, dalo treći mandat lidera Albanije.
Ali, ako postoji nešto oko čega se Basha i Rama slažu, barem u javnosti, to je pridruživanje evropskom bloku. Evropska budućnost Albanije ključno je izborno pitanje 2021. godine, kao i na svim drugim nacionalnim anketama posljednjih godina, a 97 posto Albanaca izjasnilo se da je za pristupanje EU.
"Možda smo jedina zemlja u kojoj ne možete pronaći nijednu političku silu, bila ona lokalna ili čak na marginama političkog spektra da bude protiv EU", rekao je Gledis Gjipali, izvršni direktor Evropskog pokreta u Albaniji, za Euronews.
Ali kao i drugdje na zapadnom Balkanu, put Albanije u Evropu bio je dug, krivudav i prekriven rupama. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i holandski premijer Mark Rutte utjelovljuju nespremnost Evrope da otvori proširenje posljednjih godina. Macron je 2019. blokirao Albaniju i sjevernu Makedoniju da napreduju sa svojim kandidaturama za članstvo.
Analitičari tumače da u međuvremenu Albanci gledaju na svoje susjede i vide brži napredak ka integraciji u, za njih, antidemokratskijim zemljama poput Srbije, dok izgledi za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju ostaju u pat poziciji. Neki smatra da nije prošlo nezapaženo da su zemlje zapadnog Balkana s muslimanskom većinom, ili barem značajnom manjinom, usporene na tom putu.
To je posebno akutno jer su krajnje desničarske snage u zemljama poput Francuske, Holandije i Njemačke izravno povezale protivljenje pridruživanja Albanije EU sa strahom od priliva muslimanskih imigranata u evropske zemlje.
"Glavni strah javne elite u Tirani je poistovjećivanje Albanije s vjerskim uvjerenjem većine njenog stanovništva i, shodno tome, od predrasuda kao nosioca turskog utjecaja ili nečeg sličnog", kazao je Afrim Krasniqi, bivši poslanik i izvršni direktor Instituta za političke studije.
Argument francuskog predsjednika je da se Evropa mora reformirati prije nego što primi nove članove, a politički je trenutna malaksalost u Briselu već koristila političkim elitama, dopuštajući im da krive Evropu za probleme Albanije, a ne neuspjeh uzastopnih vlada u Tirani da donesu potrebne reforme za borbu protiv korupcije i kriminala, kažu analitičari.
Rama je prije izbornog dana rekao da je zemlja ispunila svoju dužnost kada je u pitanju spremnost za članstvo u EU i okrivio je Evropsko vijeće i Evropsku komisiju za činjenicu da to nije postignuto tokom njegovih osam godina na vlasti.
Privatno, kažu kritičari, albanski političari možda više vole situaciju kakva jeste trenutno.
Otvaranje pregovora uključivalo bi detaljan, javni uvid u sve aspekte albanske ekonomije, vlade i institucija i moglo bi otkriti stvari za koje bi mnogi voljeli da ostanu skrivene.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
