Demokratske vrijednosti na testu: Unutar Višegradske grupe političke razlike sve vidljivije
Do toga je došlo prvenstveno zbog razlika između Poljske i Mađarske s jedne strane, koje se sve više udaljavaju od onog što čini liberalnu demokratiju, i Slovačke i Češke s druge, u kojima je došlo do promjene vlasti koje su ih vratile u glavne tokove EU.
"Mađarska i Poljska su danas u ozbiljnom sporu s ostatkom EU, dok Češka i Slovačka ne sviraju iste note", rekao je češki ministar za pitanja EU Mikulas Bek.
Ne radi se o tome da se Višegradska grupa osnovana 1991. godine ukida, već da njene članice više nisu politički bliske kao kad su zajednički nastojale pristupiti NATO-u i EU. Ipak, one i dalje imaju zajedničke interese po pitanju ekonomije, naročito u smislu zalaganja za povoljan tretman nuklearne energije.
Međutim, sad ih mnogo toga dijeli, od politike prema Rusiji i Kini do odnosa prema demokratskim principima za koje EU smatra da su ugroženi u Poljskoj i Mađarskoj.
Također, u kontekstu odnosa prema Bosni i Hercegovini poznato je da mađarski premijer Viktor Orban podržava secesionističku i destruktivnu politiku Milorada Dodika, za razliku od novih čeških vlasti.
Zamjenik ministra vanjskih poslova u novoj vladi Češke jasno se ogradio od njihovog V4 partnera, Mađarske, radi Orbanovih stavova prema BiH.
— Martina Mlinarević (@MartinaMlinare1) January 6, 2022
"When we see what is happening in Bosnia now with great support of Viktor Orbán… I have a big problem with that for myself."
🇧🇦🇨🇿 https://t.co/LFrZDxoM4A
Prag i Varšava su također podijeljeni u vezi s otvorenim rudnikom uglja Turów, koji se nalazi u blizini češke granice, a Poljsku kažnjavaju dnevnom kaznom od 500.000 eura zbog nepoštovanja odluke Suda pravde EU o zatvaranju rudnika dok se spor ne riješi.
"Postoji sve veća politička i kulturna razlika među ovim zemljama", rekao je Eugeniusz Smolar, član odbora Varšavskog Centra za međunarodne odnose.
Osnovni razlog je promjena politike Bratislave i Praga. Slovački premijer Eduard Heger preuzeo je vlast prošle godine, učvrstivši raskid s populističkim vladama iz nedavne prošlosti. Zbog toga je Slovačka bila pomalo usamljena u Višegradu sve dok češki premijer Petr Fiala nije preuzeo dužnost krajem prošle godine, obećavajući pomak prema Zapadu.
"Postoje zajednički interesi, ali svaka romansa je odavno nestala", dodao je.
"Slovačka i sada Češka su na drugom mjestu u poređenju s Mađarskom i Poljskom, kada je riječ o vladavini prava, obje administracije imaju veoma snažan interes za jačanje, a ne potkopavanje EU", rekao je jedan slovački zvaničnik.
I za Varšavu i za Budimpeštu Višegradska grupa poslužila je kao važno diplomatsko oruđe u vrijeme kada su dvije prijestolnice sve više izolirane. Lideri iz četiri zemlje često zajedno prisustvuju sastancima na visokom nivou i koriste višegradski format kako bi pokušali da projektuju veći utjecaj u debatama o politici EU nego što bi to mogli sami.
Mađarski premijer Orbán priznao je razlike unutar saveza, ali je umanjio važnost ideje da postoji sukob.
Iako Budimpešta i Varšava imaju čvrst savez protiv napora EU da ih kazni za nazadovanje u demokratiji, njihove politike prema Rusiji su veoma različite. Poljska nacionalistička vlada vidi Rusiju kao prijetnju, dok Orban njeguje bliske odnose s Kremljem.
"Mađarska ima odlične odnose s Putinom i Rusijom", rekao je češki europarlamentarac Tomáš Zdechovský, napominjući da se Češka i Poljska "suočavaju s ruskom propagandom i akcijama u našim zemljama" i da "trebaju mnogo više da sarađuju".
Orban je također udaljio novu češku vladu zahvaljujući svojim naporima da podupre svog regionalnog saveznika pridruživši se Babišu u predizbornoj kampanji uoči jesenjih čeških izbora, što je Zdechovský nazvao "ogromnom greškom".
