Istodobno, on je kategorički odbacio mogućnost da se Grčkoj dug otpiše, dok trenutno ne vidi nijednu drugu državu kojoj bi bila potrebna takva pomoć.
Regling je ovih dana boravio u Sloveniji na poziv ministra financija Dušana Mramora, koji sindikate upozorava na potrebu da se politika štednje nastavi unatoč lani započetom gospodarskom oporavku te na riskantne sindikalne zahtjeve za povećanje plaća, što bi povećalo deficit i javni dug na neodrživu razinu.
U razgovoru za vodeći slovenski list Regling je istaknuo da se predviđa kako će Grčka, iz fonda koji raspolaže sa skoro 400 milijardi eura u sljedeće tri godine dobiti 86 milijardi, i to za servisiranje svog duga, dokapitalizaciju banaka i financiranje državnog proračuna.
EMS i prethodni europski stabilizacijski mehanizam EFSF u svom vlasništvu sada imaju 45 posto ukupnog grčkog javnog duga, a kroz povoljne kamate na taj dug, koje iznose samo jedan posto, Grčka svake godine uštedi 8 milijardi eura, odnosno 4 posto svog BDP-a, istaknuo je u razgovoru Regling.
On je odlučno odbacio ideje o djelomičnom novom otpisu nominalnog grčkog duga, ali je dopustio mogućnost produživanja roka njegove otplate ili odgodu početka plaćanja kamata.
Što se tiče Slovenije, naveo je Regling, njen se financijski položaj u zadnjih godinu i pol dana poboljšao, što je vidljivo iz rasta BDP-a i smanjivanja nezaposlenosti, ali kreditna aktivnost restrukturiranih i dokapitaliziranih slovenskih banaka po njegovoj ocjeni još nije zadovoljavajuća.
Na pitanje postoji li trenutačno u eurozoni još neka država koja bi trebala pomoć fonda i kako reagirati ako se s time susretne neko veće europsko gospodarstvo, Regling je kazao da ne vidi nijednu državu koja bi trebala pomoć poput Grčke.
Osim toga, EMS raspolaže sa još 380 milijardi eura, a taj bi iznos u slučaju potrebe mogao i povećati, kazao je Regling za ljubljansko "Delo".
