Države EU uništile su vakcine protiv covida u vrijednosti četiri milijarde eura
Otkako su prve vakcine protiv koronavirusa odobrena krajem 2020. godine, zemlje EU zajedno su primile 1,5 milijardi doza (više od tri za svaku osobu u Evropi). Mnogi od njih sada leže na odlagalištima diljem kontinenta.
Izračuni temeljeni na dostupnim podacima pokazuju da su zemlje EU-a u prosjeku odbacile 0,7 vakcina za svakog člana svoje populacije.
Na vrhu liste je Estonija, koja je bacila više od jedne doze po stanovniku, a odmah iza nje je Njemačka, koja je također bacila najveću količinu sirovih injekcija.
Ako se ova prosječna stopa otpada projektuje u ostatku EU, bila bi jednaka više od 312 miliona uništenih vakcina.
Kako se navodi u članku, nije lako izvršiti procjenu koliko tačno vakcina je bačeno, dodavši da neke vlade, uključujući Francusku, drugu najmnogoljudniju zemlju u EU, nerado otkrivaju razmjere bačenih vakcina.
Izračuni magazina Politico temelje se na brojevima iz 19 evropskih zemalja, 15 koje su dale konkretne cife i četiri o kojima su količine objavljene u lokalnim medijima. Neke cifre datiraju čak od ovog mjeseca; najstariji dolaze iz decembra 2022.
Njemačka je, na primjer, dala podatke Politicu u junu; u to je vrijeme postojalo još 120 miliona vakcina u skladištu. Proizvođači su također od tada predstavili novije verzije koje su prilagođene najnovijim varijantama koronavirusa, čineći starije vakcine zastarjelima.
Politico procjenjuje vrijednost 215 miliona bačenih vakcina na više od 4 milijarde eura, na temelju cijena objavljenih u medijima (nisu javno objavljene).
Za zemlje koje su prijavile samo ukupan broj uništenih vakcina, bez razvrstavanja prema vrsti vakcine, Politico je upotrijebio ponderiranu prosječnu cijenu od 19,39 eura izračunatu iz podataka koje su dale zemlje koje su dostavile podatke o razvrstavanju.
Navodi se kako je ova cifra gotovo sigurno minimum. Ali čak i četiri milijarde eura je pozamašna svota.
Mnoge od ovih vakcina kupljene su na vrhuncu pandemije 2021. kada su se EU, SAD i Velika Britanija borili kako bi osigurali adekvatan broj doza. Upravo je tokom tog vremena EU sklopila svoj najveći pojedinačni ugovor o kupnji 1,1 milijarde doza od Pfizera i BioNTecha.
Lako je zaboraviti koliko su stvari bile neizvjesne 2021. godine, a dogovor s EU-om tada je bio pohvaljen. No pokazalo se da su i veličina i vrijeme sklapanja sporazuma problematični.
Posljedice su šire od financijskih. Pitanja oko toga kako se pregovaralo o velikom ugovoru s Pfizerom muče predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen otkako je New York Times otkrio da je šefica EU razmijenila poruke s izvršnim direktorom Pfizera uoči dogovora.
