Zabrinutost za nacionalnu sigurnost, talasi migracija i pandemija koronavirusa doveli su do ponovnog pojavljivanja graničnih kontrola u šengenskoj zoni i mnogo kritika na račun njenog funkcionisanja, narušavajući ono što je hvaljeno kao prekretnica u evropskim integracijama nakon Drugog svjetskog rata.
Obraćajući se ministrima pravde i unutrašnjih poslova EU, Macron je rekao da će "šengensko vijeće" ocijeniti kako funkcioniše oblast bez granica, ali će, također, donijeti zajedničke odluke i olakšati koordinaciju u vremenima krize.
"Ovo vijeće može postati lice jake Evrope koja štiti, kojoj je udobno da kontroliše svoje granice, a time i svoju sudbinu", rekao je on u sjevernom francuskom gradu Turkoau.
On je naveo da bi inauguracioni sastanak mogao da se održi kada se 3. marta okupe ministri pravde i unutrašnjih poslova EU. Da bi stupio na snagu takav prijedlog bila bi potrebna podrška drugih članica bloka koji čini 27 država, iako francuski zvaničnici kažu da ne bi bila neophodna izmjena ugovora EU.
EU je godinama duboko podijeljena u svom odgovoru na imigraciju i o tome kako da kontroliše zajedničku vanjsku granicu šengenske zone, a ostaje da se vidi koliko Francuska može da postigne tokom svog šestomjesečnog predsjedavanja Savjetu ministara EU, što uglavnom uključuje utvrđivanje dnevnog reda za sastanke.
Ali, Macron, koji je gotovo siguran da će tražiti reizbor za predsjednika Francuske u aprilu u kampanji u kojoj uglavnom dominiraju sigurnosna i identitetska pitanja, rekao je da se nada da bi postupni pristup mogao da pridobije niz zemalja EU koje oklijevaju.
"Moramo reformisati Šengen. Ne može biti slobode kretanja ako ne kontrolišemo našu vanjsku granicu", rekao je Macron.
Francuska je, također, predložila mehanizam za hitne reakcije koji može biti pokrenut kada je spoljna granica bloka ugrožena.