Ocijenili su da škole nisu bile mjesto zaraze velikog broja djece, a kao argument za to su naveli da mnoga djeca nisu zaražena. Pri tome su napomenuli da većina djece koja jesu zaražena ima vrlo blage simptome. Pozivajući se na dosadašnje iskustvo tvrde da ova populacija nije primarni prenosnik koronavirusa. Međutim, podsjetili su da mogu prenijeti virus na odrasle osobe kod kojih simptomi mogu biti izraženiji.
Preporučuju da se u školama primjenjuju mjere koje se primjenjuju od početka pandemije, a to su fizička distanca, provjetravanje prostorija, pranje ruku i nošenje zaštitnih maski kada je to moguće. To su mjere kojima će se smanjiti mogućnost zaraze tokom jesenjeg i zimskog perioda. Pretpostavlja se da će se time smanjiti pritisak na škole i zdravstveni sistem.
Također su napomenuli da je opći stav da nastava treba biti u školama kako bi se izbjegle negativne posljedice na djecu. Istakli su da se ovi objekti ni po čemu ne razlikuju od drugih javnih objekata u smislu rizika od zaraze. Ponovili su da postoji mogućnost da dijete zarazi odraslu osobu, ali da je malo vjerovatno da se dijete zarazilo u školi. Ukazali su na to da je mala količina antitijela u organizmu djece vjerovatni pokazatelj da su manje podložni zarazi i da zato i manje šire virus.
Potcrtali su da sigurnost u školama tokom pandemije najviše zavisi od poštivanja spomenutih mjera - fizičke distance, provjetravanja, pranja ruku i nošenja zaštitnih maski kada je to moguće.
Iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu zaraze su naglasili da se ispostavilo da su škole mjesta gdje se djeca rjeđe zaraze koronavirusom nego li nekim drugim respiratornim virusima. Ali, naveli su da je broj zaražene djece koronavirusom u školama možda veći jer među njima ima i onih koji nemaju simptome zaraze. Ukazali su na to da zaražena djeca nisu bila prenosnici virusa na odrasle koji su bili u školi.
Objavili su da je vrlo malo izgledno da će se virus prenijeti s učenika na učenika tokom igre u školi. Poručili su da zato zatvaranje škola tokom pandemije treba biti posljednje razmatrana opcija i da nadležni trebaju razmotriti da li je to zaista potrebno.
Roditeljima su predložili da kontatktiraju ljekara ako uoče da dijete ima simptome koronavirusa. Također su sugerisali da ako nema simptome, a zaraženo je, da i tada kontaktiraju ljekara. Pri stavu su da dijete treba biti u karantinu ako je neko u njegovom domaćinstvu zaražen koronavirusom. Taj karantin bi trebao trajati 14 dana.
Škole bi trebale nadležne obavijestiti ako je neko u njoj zaražen i trebali bi se slijediti kontakti zaraženih u cilju prekidanja lanca zaraze.
Potcrtali su da se djeca trebaju družiti i igrati u školi zajedno da bi se izbjegle negativne posljedice tokom odrastanja.
U osnovnim školama je preporučljivo da odrasli nose zaštitne maske, posebno kada nije moguće održati fizičku distancu. U srednjim školama se preporučuje da ih nose i đaci i odrasli tj. prosvjetni radnici. U Evropskom centru za prevenciju i kontrolu zaraze su posebno naglasili važnost fizičke distance kao efikasne mjere protiv virusa.
