Evropski lideri se sastaju u Budimpešti kako bi razgovarali o pripremama za povratak Trumpa
Od Brisela do Varšave, glavni gradovi još uvijek obrađuju iznenađujuće snažnu pobjedu Donalda Trumpa i pitaju se šta bi njegovo drugo predsjedništvo SAD-om moglo značiti za neposrednu budućnost kontinenta, već pod pritiskom višestrukih izazova kod kuće.
Među svojim predizbornim obećanjima, Trump je iznio plan nametanja sveobuhvatnih carina na sve proizvode proizvedene u inozemstvu koji dolaze u Sjedinjene Američke Države, koji bi, ako se provede, mogao izazvati neviđenu pustoš u evropskoj ekonomiji ovisnoj o izvozu. Njegova tvrdokorna politika protiv Kine mogla bi prisiliti Peking da preusmjeri svoje trgovinske tokove na kontinent i donijeti novu poplavu jeftine robe koja dodatno pogoršava tržišnu konkurenciju.
Također se očekuje da će milijarder promovirati domaću industriju fosilnih goriva, povući se (ponovno) iz Pariškog sporazuma i spriječiti globalne napore za ublažavanje klimatskih promjena.
Ali za evropske čelnike, Ukrajina i NATO će biti na prvom mjestu.
Trump je otvoreno zaprijetio da će revidirati, ili čak prekinuti, finansijsku i vojnu pomoć Washingtona ratom razorenoj zemlji i hvalio se da će "ohrabriti" Rusiju da radi "što god žele" sa članicama NATO-a koje ne ispune ciljeve potrošnje. Njegovo obećanje da će za "24 sata" postići dogovor o završetku rata raspiruje strahove da bi Kijevu mogao nametnuti bolne teritorijalne ustupke u korist Moskve.
Tokom svog prvog mandata, Trump je usvojio izrazito transakcijski pristup vanjskoj politici, tretirajući diplomatiju kao pregovore koji se temelje na načinu razmišljanja o povratu ulaganja, a ne na dugo njegovanim načelima. Pristup se pokazao posebno problematičnim za EU, nadnacionalni entitet koji se uvelike oslanja na multilateralni sistem temeljen na pravilima za promicanje svojih interesa. Propast spora oko nagodbe Svjetske trgovinske organizacije svjedoči o njegovom poremećaju.
"Spremni smo na sve neravnine koje bi se mogle pojaviti, ovo nije naš prvi rodeo. Učinit ćemo to, kao što uvijek činimo s Amerikom, u duhu dijaloga, ali i snage", rekao je visoki diplomat koji je želio ostati anoniman prenosi Euronews.
U iščekivanju izbora u SAD-u, Evropska komisija uspostavila je namjensku radnu skupinu za pripremu mogućih scenarija, odražavajući koliko su visoki ulozi postali za blok. Ipak, Trumpova inherentna nepredvidivost otežava, čak i čini gotovo nemogućim, bilo kojoj zemlji ili instituciji da planira unaprijed.
EU je "spremna suočiti se s izazovima svijeta i braniti svoje vrijednosti, sa svim svojim partnerima i saveznicima. I to ostaje, kakav god bio ishod izbora ovdje ili ondje", inzistirao je drugi diplomat.
O svim tim trnovitim pitanjima, zajedno s upravljanjem migracijama, gospodarstvom i sigurnošću, raspravljat će se opširno na nekoliko sastanaka koji će započeti u četvrtak ujutro u Budimpešti i protegnuti se do petka poslijepodne.
Prvo će biti dvogodišnja Evropska politička zajednica (EPC), prošireni format stvoren nakon ruske invazije na Ukrajinu koji okuplja čelnike s cijelog kontinenta, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, Veliku Britaniju, Tursku i Zapadni Balkan.
Nejasno je koliko će se šefova vlada i država pojaviti. Prethodna izdanja EPC-a okupljala su nešto više od 40 voditelja. Među odsutnim bit će i španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je odlučio ostati kod kuće kako bi koordinirao odgovor na razorne bujične poplave u regiji Valencije.
Ne očekuje se ni sudjelovanje Irske, Slovenije i Islanda.
Volodimir Zelenski, u međuvremenu, vjerovatno će prisustvovati i moliti saveznike za više oružja i finansijske pomoći kako bi unaprijedio svoj "Plan pobjede". Zahtjev bi mogao dobiti posebnu hitnost nakon Trumpove pobjede, čak i ako je domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orban, odbacio ovu vojnu pomoć kao "proratnu agendu".
Nakon EPC-a, Orban će biti domaćin večere za lidere EU prisutne u Budimpešti koja će se fokusirati na budućnost odnosa EU-a i SAD-a i situaciju u Gruziji.
Orban nije skrivao svoje divljenje Trumpu i vjeruje da bi njegov politički povratak mogao pomoći u opravdavanju često antagonističke pozicije Mađarske u Briselu.
"Vjerovali smo da će do kraja godine u zapadnom svijetu oni koji su za mir biti većina i da ćemo poraziti one koji su za rat", rekao je Orbán u videoporuci objavljenoj nedugo nakon što je Trumpova pobjeda postala jasan.
"Postoji ogromna šansa da se sada, i ako se ovako dogodi, ekonomija može popraviti i mađarsko-američki odnosi mogu se vratiti u svoje zlatno doba", dodao je.
Dužnosnici priznaju rizik da bi Orban mogao pozvati Trumpa da se pridruži večeri putem daljinske veze, iznenađenje u posljednjem trenutku koje bi moglo izazvati reakciju u prostoriji. Premda bi neki lideri koji misle slično, poput slovačkog Roberta Fica ili talijanske Giorgie Meloni, mogli pozdraviti priliku pozdraviti 47. američkog predsjednika.
U petak će se lideri EU okupiti na neformalnom summitu koji će donijeti "Novi evropski dogovor o konkurentnosti" na temelju preporuka koje je dao Mario Draghi u svom značajnom izvještaju. Draghi će, uz predsjednicu Evropske centralne banke Christine Lagarde, sudjelovati na summitu.
Izraelska vojska kaže da je ubila komandanta Hamasa koji je predvodio napad 7. oktobra
