Financial Times: Trumpova vanjska politika se raspada, nije uspio ubijediti Putina u primirje
Tokom duge rasprave između lidera, Putin je odbio Trumpovo nastojanje za potpunim prekidom vatre koji su SAD dogovorile s Ukrajinom prošle sedmice, pristajući samo na ograničeno primirje za napade na energetsku i infrastrukturnu imovinu.
Ishod razgovora, drugog s ruskim predsjednikom otkako se Trump vratio na dužnost, naglasio je njegove poteškoće u pretvaranju svoje vizije brzog mira u Ukrajini u djelotvoran pakt prihvatljiv i Moskvi i Kijevu.
Nakon što se tokom prošlogodišnje predsjedničke kampanje u SAD-u u više navrata predstavljao agentom globalnog mira, Trump se sada bori okončati brutalne ratove za koje je obećao da će ih zaustaviti.
Razgovor s Putinom uslijedio je samo nekoliko sati nakon propasti sporazuma o prekidu vatre u Gazi u kojem su posredovali Trumpovi saveznici i dužnosnici iz administracije Joea Bidena u januaru između Izraela i Hamasa.
Do obnovljenog sukoba u Gazi došlo je neposredno nakon što su SAD pokrenule vlastite zračne napade na mete Huta u Jemenu i izdale niz upozorenja onima koji podupiru grupu u Iranu.
"Donald Trump neće moći pomiriti svoju sliku o sebi kao velikom pregovaraču sa sumornom realnošću ovih sukoba. Ličnost, koja u Trumpovom svijetu igra tako centralnu ulogu u svemu, ne funkcionira.", rekao je Aaron David Miller, viši saradnik u Fondaciji Carnegie za međunarodni mir.
Razgovor s Putinom također je otkrio u kojoj je mjeri Trumpova kampanja pritiska na Kijev tokom prošlog mjeseca, uključujući javni prijekor Volodimira Zelenskog, ukrajinskog predsjednika, u Bijeloj kući, dala toliko utjecaja Moskvi.
“Putin je uspio dati mali ustupak Trumpu, a da nije ništa stvarno priznao. Putin nije ništa promijenio, a SAD posvuda pregovara sam sa sobom. On želi dobiti rat", rekla je nakon poziva Fiona Hill, bivša viša direktorica za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a tokom Trumpova prvog mandata.
Objava iz Kremlja jasno je pokazala da Putin nije odustao ni od jednog od svojih tvrdokornih zahtjeva za okončanje rata. Pristanak ruskog predsjednika da privremeno prekine napade na energetsku infrastrukturu i rad na sporazumu o pomorskoj sigurnosti u Crnom moru označio bi povratak dogovorima koje je Moskva sklopila ranije tokom sukoba.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u međuvremenu je prošlog mjeseca zanijekao da Rusija uopće napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Trumpovo nastojanje za brzim dogovorom ohrabrilo je Putina, rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia euroazijskog centra u Berlinu.
"Trump je učinio vrlo malo da izgradi utjecaj na Rusiju, ali je izvršio veliki pritisak na Ukrajinu. Rezultat ne bi trebao biti iznenađujući", rekao je.
Govoreći za Fox News u utorak navečer nakon poziva, Trump je priznao poteškoće u pregovorima s Putinom.
"Upravo sada imate puno oružja uperenih jedni u druge. A prekid vatre, da ne idemo malo dalje, bio bi težak. Rusija je u prednosti, kao što znate", rekao je Trump.
Predsjednikovi najviši dužnosnici i glavne pristaše na Capitol Hillu insistiraju na tome da on ostaje na putu da osigura svoje vanjskopolitičke ciljeve čak i ako to traje duže nego što je obećao tokom kampanje.
"Predsjednik Trump dokazuje da je predsjednik koji govori ono što misli i misli ono što govori. On će voditi i dovesti ovaj rat, koji traje više od tri godine, do kraja", napisao je Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Ukrajinu, na X u utorak poslijepodne.
No, neki kritičari kažu da postoji nedostatak u Trumpovom pristupu vanjskim poslovima koji dolazi do izražaja zbog njegovog nerazumijevanja složenosti uključenih igrača i uvjerenja da može brzo promijeniti dinamiku na terenu.
“Pregovaranje o kraju ratova je iznimno složeno i zamorno — to zahtijeva ogromno strpljenje i kreativnost da se pronađu relativno prihvatljivi prijedlozi”, rekao je Max Bergmann, direktor za Evropu, Rusiju i Euroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije.
“Trumpova administracija izgleda nestrpljivo kada je u pitanju Ukrajina i čini se da se jednostavno želi udaljiti od sukoba”, dodao je.
U ratu u Gazi, Trump je tek nedavno vodio direktne razgovore s Hamasom u pokušaju da prijeđe na drugu fazu primirja, samo da bi brzo promijenio taktiku nekoliko dana kasnije i podržao izraelske napade na palestinsku enklavu, gurajući Bliski istok natrag u dublje previranje i nestabilnost.
Posebna kritika Trumpova općeg pristupa je da je njegovo zlostavljanje ključnih američkih saveznika – uključujući trgovinu – smanjilo američki doseg i diplomatsku moć.
"On je više zabrinut zbog odgurivanja naših saveznika i partnera, a to znači da imamo manje moći u svijetu. A ako imamo manje moći u svijetu, tada nismo u mogućnosti sklapati poslove kakve bi on želio vidjeti.. ", rekao je bivši visoki dužnosnik State Departmenta.
"Kakvu god sliku iz 19. stoljeća predsjednik Trump imao o koncertu velikih sila, on dokazuje granice svog utjecaja kažnjavanjem prijatelja i nagrađivanjem neprijatelja u sve očajničkijim nastojanjima da postigne brze pobjede", rekla je Kori Schake, direktorica studija vanjske politike i odbrane na desničarskom American Enterprise Instituteu.
Trumpove borbe također su potvrdile Putinov tvrdolinijaški stav, kažu analitičari.
"[Putin] je čekao da vidi hoće li doći do velike promjene. Mislio je da će Evropljani vjerovatno odustati ili će Ukrajina propasti. Umjesto toga, SAD su iznenada i prilično dramatično promijenile strane", rekla je Hill.
Bergmann se zabrinuo kakve će daljnje ustupke Trump učiniti Putinu kako bi osigurao konačni sporazum.
"Svaki prekid vatre koji rezultira obustavom SAD-a isporuka oružja Ukrajini velika je pobjeda za Putina jer Kina, Sjeverna Koreja i Iran ne prekidaju svoju potporu", rekao je Bergmann.
"Svaki prekid vatre koji rezultira obustavom SAD-a isporuka oružja Ukrajini velika je pobjeda za Putina jer Kina, Sjeverna Koreja i Iran ne prekidaju svoju potporu", rekao je.
