Francuska podijeljena: Napoleon Bonaparte i nakon 200 godina nikog ne ostavlja ravnodušnim
Za neke je bio vojni genije, strateg i vizionar koji je Francuskoj ostavio centralizovanu modernu administraciju i u narodu trajno stvorio osjećaj ponosa. Za druge je bio tiranin i mesar koji je porazom kod Waterloa ispustio iz ruku prevlast Francuske u Evropi. Napolen Bonaparte odavno izaziva divljenje i averziju, čak i u Francuskoj. Sada, uoči 200. godišnjice njegove smrti 5. maja 1821. godine, te strasti ponovo su oživljene.
Zamjenik ljevičarske stranke "Nepokorena Francuska" nedavno je izjavio da, "Nije na republici da slavi svog grobara". Predstavnik desnice Jean Louise Debre, bivši šef Ustavnog vijeća, rekao je da bi "pretjerivanje" u ovom smislu bila "provokacija".
Pokret Black Lives Matter ohrabrio je one koji odbacuju bilo kakvu glorifikaciju nekadašnjeg francuskog cara koji je vratio ropstvo u Francuskim Antilima 1802. godine. Socijalista Nicolas Mayer-Rossignol, gradonačelnik Rouena, rekao je da želi zamijeniti impozantni bronzani kip cara na konju, koji stoji ispred njegove gradske vijećnice u Normandiji.
Ipak, Francuzi shvataju da veliki dio svoje moderne države i njenih institucija, a i političkih ambicija koje Francuska ima i danas, duguje "malom Korzikancu".
Kao prvi konzul, Napoleon je stvorio francuski pravni zakonik, Francusku banku, administrativni sistem, reformisao školstvo i mnoge toga drugog. U anketi provedenoj 2016. godine naveden je kao drugi po važnosti Francuz u historiji, nakon Charlesa de Gaullea. Njegova grobnica u Les Invalides, koja leži u sjajnoj izolaciji u kripti ispod kupole, posjećuje preko milion turista godišnje.
Ovog proljeća biće objavljeno desetine novih knjiga, ističu iz "Fondacije Napoleon", ali i održan veliki broj konferencija i velika izložba u Parizu kojima se na taj način obilježava ova značajna godišnjica. "Imamo sve razloge da se ponosimo njima", rekao je Patrice Gueniffey, historičar, koji ga po značaju smatra jednakim Aleksandru Velikom ili Juliju Cezaru.
Predsjednik Emmanuel Macron još se nije izjasnio o ovome. Zanimljivo je da je nekadašnji predsjednik Francuske Jacques Chirac odbio 2005. godine da obilježi 200. godišnjicu Napoleonove pobjede kod Austerlica.
U francuskim medijima vodi se diskusija kako postupiti ove godine i da li je Napoleonovo naslijeđe štetno ili korisno za Francusku.
