Francuzi danas glasaju na historijskim izborima: Hoće li ultradesničari preuzeti vlast?
Nakon pobjede RN u prvom krugu vanrednih parlamentarnih izbora prošle sedmice, stotine suparničkih kandidata su odustale kako bi drugima pružile bolje šanse da poraze krajnju desnicu. Glasanje u kontinentalnoj Francuskoj počinje u 8 sati, a prvi izlazni rezultati će biti objavljeni 12 sati kasnije.
Bez obzira na rezultat, teško je vidjeti kako predsjednik Emmanuel Macron može izaći kao pobjednik iz ove situacije. Prije četiri sedmice je rekao da je odgovorno rješenje raspisati vanredne izbore kao odgovor na pobjedu RN na evropskim izborima, odmah nakon što ga je 28-godišnji lider stranke Jordan Bardella izazvao da to učini. Dvokružni izbori su došli kao šok za zemlju koja se pripremala za početak Olimpijskih igara u Parizu 26. jula. Sigurnost je već bila stroga, a sada je 30.000 policajaca raspoređeno zbog povećane političke napetosti.
Postoje strahovi od nasilja u Parizu i drugim francuskim gradovima, bez obzira na ishod glasanja, a planirani protest ispred Nacionalne skupštine u nedjelju navečer je zabranjen. U Dreuxu, historijskom starom gradu na putu za Normandiju, glasanje se poklapa sa danom kada olimpijski plamen prolazi kroz grad. "Za nas je to velika stvar, veća od izbora," kaže Paulina iz turističke kancelarije. Plamen putuje po Francuskoj skoro dva mjeseca, a Dreux je planirao vikend proslava povodom njegovog dolaska. "Macron je trebao sačekati poslije Olimpijade," rekao je stanovnik Dreuxa, Antoine.
Veteranski komentator Nicolas Baverez vjeruje da predsjednik nije samo uništio svoj mandat, već je otvorio vrata moći krajnjoj desnici. "Kompromitovao je organizaciju Olimpijskih igara u Parizu 2024, što bi moglo nanijeti posljednji udarac kredibilitetu i imidžu Francuske," napisao je u Le Pointu uoči glasanja.
Izborna jedinica koja uključuje Dreux je jedna od trka koju treba pratiti u drugom krugu ovih izbora. Kandidati poput Marine Le Pen i Jordana Bardelle već su osvojili svoja mjesta, osvojivši više od polovine glasova. Ali još 500 trka se odlučuje u drugom krugu, uglavnom sa dva ili tri kandidata. Bivši konzervativni ministar Olivier Marleix je poražen u prvom krugu od strane krajnje desničarskog kandidata Oliviera Duboisa. Obojica su se kvalifikovali za drugi krug, zajedno sa kandidatom iz lijevo orijentisanog Novog narodnog fronta, koji je drugi na nacionalnom nivou.
Zbog toga što je Nadia Faveris tijesno poražena od strane svog konzervativnog suparnika, povukla se iz trke "kako bi blokirala Nacionalno okupljanje". Jedan birač, Morgan, bio je skeptičan da će se bilo šta promijeniti u gradu, bez obzira ko pobijedi.
Bilo je 217 ovakvih povlačenja širom Francuske, uključujući 130 kandidata Narodnog fronta i 81 iz predsjedničkog saveza Ensemble. To je dramatično promijenilo ravnotežu ovog ključnog opštih izbora. Projekcije nakon prvog kruga dale su RN šansu da osvoji apsolutnu većinu od 289 mjesta, ali konačne ankete u petak sugeriraju da je to sada nedostižno, sa potencijalnim maksimumom od 205 do 210 mjesta.
Stranke koje pokušavaju blokirati pobjedu RN kreću se od radikalne ljevice, komunista i zelenih do centrista i konzervativaca Makrona. Kažu da brane Petu republiku od ekstremnih politika krajnje desnice. Nacionalno okupljanje je ublažilo mnoge svoje politike, ali i dalje želi da daje prednost francuskim građanima nad imigrantima za poslove i stanovanje. Također želi ukinuti pravo na automatsko državljanstvo za djecu imigranata koja su provela pet godina u Francuskoj u dobi od 11 do 18 godina, te zabraniti dvojne državljane u desetinama osjetljivih poslova.
Iako su ankete nepouzdane, svaka od 500 trka je lokalna, a birači ne prate preporuke političkih stranaka. Ako RN uspije da osvoji preko 250 mjesta, mogla bi tražiti saveznike za formiranje manjinske vlade. Stranka predsjednika Makrona morala je raditi sa sličnim brojevima dok on nije postao frustriran svojom ograničenom sposobnošću da sprovodi reforme u parlamentu.
Profesor Armin Steinbach iz poslovne škole HEC u Parizu vjeruje da je takva vlada RN malo vjerovatna. Vjerovatno bi se suočila sa glasanjem o nepovjerenju, a prema ustavu, Francuska ne može imati nove opće izbore bar još godinu dana. Drugi potencijalni scenarij je "velika koalicija" koja bi uključivala većinu drugih stranaka, osim radikalne stranke Francuska nepokorena (LFI), koju saveznici Makrona i konzervativci odbijaju kao ekstremiste.
Također se govori o tehnokratskoj vladi, slično onima koje su upravljale Italijom tokom krize u evrozoni. Umjesto odabira stručnjaka van politike, mogli bi uključiti političare sa dokazanom stručnošću u određenim oblastima. U svakom slučaju, Francuska ulazi u neistraženu teritoriju, kaže Jean-Yves Dormagen iz instituta Cluster 17.
Sam predsjednik Macron je rekao da ne planira da podnese ostavku i da će nastaviti da služi posljednje tri godine svog mandata. "Imaćemo Macrona kao šepavog patka predsjednika koji je stvorio ovaj haos bez potrebe," rekao je profesor Steinbach za BBC. "I gubi legitimitet."
Trenutna briga za Francusku je imati neku vrstu vlade na mjestu tokom Olimpijskih igara. Ustavni stručnjak Benjamin Morel vjeruje da bi predsjednik mogao formirati vladu nacionalnog jedinstva do kraja Olimpijskih igara u Parizu. "To bi dalo strankama vremena da postignu dogovor između sada i početka školske godine i sljedećeg budžeta," rekao je za Le Figaro.
