Godina od talibanskog preuzimanja Afganistana: Od ringišpila do vjerske policije

Iako su gradovi pružali otpor, najveći problem predstavljala je činjenica da su Sjedinjene Američke Države očigledno dvadeset godina potrošile uzaludno.

Afganistanska vojska, i pored velike pomoći, djelovala je nespremno, potpuno nezainteresirana za borbu s talibanima, a tokom osvajanja veliki broj afganistanskih vojnika otvoreno se priklanjao talibanskom pokretu.

Niz ovakvih faktora, utjecao je i na to da glavni grad Afganistana Kabul padne bez ispaljenog metka, upravo 15. augusta 2021. godine. Talibanske trupe su se nekoliko dana ranije već nalazile u predgrađima grada, te je svima bilo jasno kako je pad veoma blizu.

Iako se razgovaralo o mirnom prijenosu vlasti između talibanskih zvaničnika i dotadašnjeg predsjednika Afganistana Ashrafa Ghanija, to se nije dogodilo. Predsjednik Afganistana pobjegao je upravo 15. augusta iz države što je bio znak talibanima da slobodno mogu krenuti u centar grada. [TWITTER]1426909601371287560[/TWITTER]

Veliki broj pripadnika pokreta krenuo je taj dan prema gradu, a talibanski zvaničnici ušli su u Predsjedničku palatu što je predstavljao simboličan način da se svijetu pošalje poruka o tome da ponovo vladaju državom.

"Jutros smo izdali saopćenje u kojem se navodi da će se naši vojnici nalaziti u predgrađima Kabula te da ne želimo ući u sami centar grada do mirnog prijenosa vlasti. Međutim, nakon izvještaja da su čelnici zemlje napustili grad te da su policijski službenici napustili svoja radna mjesta, moramo ući u dijelove grada iz kojih su se neprijatelji povukli. Tu sada postoje rizici od pljački i krađa. Građani Kabula se ne trebaju bojati mudžahedina i naši vojnici neće ulaziti u domove građana i neće nanijeti bol i štetu niti jednom stanovniku Kabula", rekli su tada predstavnici talibanskog pokreta.

"O, daj okreni, taj ringišpil..."

Iako je percepcija talibanskog pokreta u svijetu prilično bila definirana njihovim djelovanjem u periodu devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon preuzimanja Kabula vidjelo se kako su talibani značajno unaprijedili vlastiti PR.

Glasnogovornik pokreta Zabihullah Mujahid gotovo svakodnevno se pojavljivao u javnosti te je razgovarao sa domaćim i stranim medijima, umirujući javnost riječima kako su se talibani promijenili, i da je organizacija značajno napredovala kako u shvatanju vođenja države tako i u razumijevanju ljudskih prava.

Ovakve riječi, dodatno su potkrijepili i videosnimci talibana u Kabulu gdje su se upoznavali s čarima glavnog grada države. Videosnimci su prikazivali talibane u zabavnom parku, na ringišpilu, u teretani, na fudbalskim terenima, u čamcima, što je dodatno doprinijelo ružičastoj slici ove skupine.

Koliko se percepcija talibanskog pokreta promijenila dovoljno govori i činjenica da su njihovi članovi u januaru 2022. godine posjetili Norvešku, gdje su održali trodnevne sastanke s norveškim zvaničnicima, ali i predstavnicima afganistanske dijaspore i nevladinih organizacija koje su uključene u borbu za ljudska prava.

Nešto što je prije 20 godina bilo gotovo pa nemoguće zamisliti, sada je postalo i više nego realno. Talibani su se počeli približavati Zapadu, te su naglašavali kako žele saradnju sa svim zemljama u cilju obnove zemlje.

"Veoma smo sretni i radujemo se susretima. U Oslu ćemo se sastati s brojnim predstavnicima. Pored toga, sastat ćemo se s nekadašnjim afganistanskim liderima i predstavnicima civilnog društva. Ono što je na dnevnom redu naših sastanaka je od vitalnog značaja za našu zemlju i zbog toga mislimo da će ovo putovanje uroditi plodom", rekao je ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi.

Zatvaranje škola i surova realnost

Međutim, kako su mjeseci talibanske vladavine odmicali, tako su se počeli javljati i stari problemi, dobro poznati svima kada je riječ o organizaciji ovog pokreta.

Prije svega, to se odnosi na unutrašnje nesuglasice gdje je nastala svojevrsna podjela i unutar talibanskog pokreta, ali i podjela između talibana i pripadnika pokreta Islamska država Khorasan koji su od talibanskog preuzimanja Afganistana započeli niz napada u ovoj državi.

Ovu organizaciju su 2015. godine stvorili zapravo nezadovoljni pakistanski talibani koji su u periodu američke intervencije u Afganistanu izveli desetine terorističkih napada na području Afganistana.

Samim tim, njihovo shvatanje države i načina upravljanja dosta se razlikuje u odnosu na talibane pa su tako i čelnici Islamske države više puta kritizirali talibansku verziju islamskog sistema vlasti ocjenivši je kao suviše liberalnu.

Unutrašnji sukobi

Ko su članovi organizacije ISIL-K i kako mogu ugroziti vlast talibana u Afganistanu

Osim toga, najveći problem koji se javio nakon preuzimanja vlasti jeste njihov odnos prema građanima, a naročito ženama u ovoj državi.

"Obećanja talibana da neće biti tako represivni prema ženama kao što su bili devedesetih, prilično su neispunjena. Djevojke ne mogu pohađati srednju školu i fakultet, a mnoge odrasle žene izgubile su posao. Ženama također nije dozvoljeno da putuju bez muške pratnje. U nedavnom izvještaju, Financial Times je, pozivajući se na svoje izvore, napisao da talibansko vodstvo raspravlja o ženskom pitanju i da je dio pokreta za to da djevojčice idu u školu, a žene da rade. Međutim, tome se navodno protivi talibanski vođa Haibatullah Akhundzada", piše Financial Times.

Kao što se i očekivalo, talibani su za sprovođenje ovakvih odluka imenovali i tzv. vjersku policiju koja prati situaciju u gradovima i kažnjava sve one koji krše pravila koje je propisao Islamski emirat.

"Prije deset godina bila sam u parku sa svojom djecom. Pet policajaca iz Ministarstva za propagiranje vrlina došlo je u park i počeli su galamiti jer muškarci i žene nisu bili razdvojeni. Pitali su me gdje je moj muž. Rekla sam im da je preminuo, nakon čega su mi rekli da moram ostati kući ako nemam muža. Razgovarali su sa mnom kao da sam počinila zločin", rekla je 27-godišnja Rukaiya Saai za Le Monde.

Osim situacije s ljudskim pravima, veliku brigu za talibanske zvaničnice predstavlja i ekonomska situacija u državi. Afganistan je krajem prošle godine doživio ekonomski kolaps, a međunarodna pomoć i sredstva Centralne banke su zamrznuta zbog talibanskog nepoštivanja ljudskih prava.

Za sada, kada je riječ o ekonomiji i finansijama, talibani su fokusirani na izvoz uglja gdje sarađuju s Pakistanom, ali i sa Kinom.

"Procjenjuje se da se izvoz uglja u Pakistan udvostručio na oko 4 miliona tona godišnje otkako je grupa preuzela vlast", navodi Financial Times.

Naravno, veći ekonomski prosperitet države uveliko će ovisiti i o pomoći zapadnih zemalja koje su, zbog kršenja ljudskih prava u Afganistanu, i dalje rezervirane prema talibanima.

Do tada, talibanski zvaničnici nastoje ostvariti saradnju sa susjednim zemljama, ali i Kinom koja se od samog početka nametnula kao jedan od potencijalnih partnera ove organizacije koja je zabranjena u većini zemalja svijeta.

U svjetlu novih geopolitičkih kretanja, rata u Ukrajini, i krize između Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država i zapadnih partnera, Afganistan je na neki način postao zaboravljena zemlja.

Ipak, problemi koji su i dalje aktuelni u državi, naročito u smislu poštovanja osnovnih ljudskih prava svih stanovnika, zaslužuju mnogo veću pažnju. U suprotnom, Afganistan bi u bližoj budućnosti ponovno mogao postati problem od kojeg će cijeli svijet boljeti glava.