Život pod okupacijom
57

Grad Isusovog rođenja u tišini dočekuje Božić: Kako se radovati u teškim vremenima za palestinske gradove

Piše: F. H.
Issa Thaljieh, pravoslavni svećenik koji služi u Crkvi rođenja
(Foto: Reuters)
Već drugu godinu zaredom nema božićnog veselja u Betlehemu, turisti izbjegavaju palestinski grad, a mnogi stanovnici traže izlaz dok se rat u Gazi zahuktava.

Betlehemski trg jaslica ispred crkve Isusovog rođenja uglavnom je pust, a suvenirnice su zatvorene.

Još jednom, nema planova za postavljanje tradicionalnog božićnog drvca okićenog svjetlima u drevnom naselju koje kršćani štuju kao mjesto rođenja Isusa, a sada se nalazi na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom.

"Tokom ovih teških vremena kroz koja prolaze naši palestinski gradovi, posebno u Pojasu Gaze, teško je pokazati bilo kakve znakove radosti i sreće", rekao je Issa Thaljieh, pravoslavni svećenik koji služi u Crkvi rođenja.

Kao dodatak turobnosti, mnoge lokalne kršćanske porodice također žele pobjeći, demoralizirane zbog turističkog pada koji je opustošio njihovu ekonomiju i stalne prijetnje nasilja koja lebdi nad teritorijem sjeveroistočno od Gaze.

"Iseljavanje iz Betlehema se svakodnevno i mjesečno povećava, a ... to ima negativan utjecaj na grad", rekao je Thaljieh.

Kršćanske zajednice su generacijama u opadanju diljem Bliskog istoka, a Zapadna obala nije iznimka.

U posljednjoj godini britanske vladavine regijom 1947., oko 85% stanovništva Betlehema bili su kršćani. Prema popisu stanovništva iz 2017., ukupna populacija Betlehema bila je 215 514, a među njima samo 23.000 kršćana. To stavlja postotak kršćana u Betlehemu u 2017. godine na oko 10 posto.

Mještani kažu da se stopa odlaska ubrzala posljednjih mjeseci u kolijevci kršćanstva, jer ekonomska krv grada više ne teče, a izraelska okupacija sprječava slobodu kretanja po teritoriju.

Alaa Afteem, stanovnik Betlehema, koji vodi restoran s falafelima, rekao je da se jedan od njegovih rođaka nedavno preselio u Australiju.

"Zbog loših životnih uvjeta i loših finansijskih uvjeta, ljudi su počeli tražiti bolje prilike za svoju djecu, za bolje obrazovanje, za bolju budućnost", rekao je za Reuters.

Od rata 1967. između Izraela i susjednih arapskih zemalja, Izrael je okupirao Zapadnu obalu, koju Palestinci žele kao jezgru buduće nezavisne države.

Izrael je širom teritorija izgradio jevrejska naselja, koja većina zemalja smatra nezakonitima. Izrael to osporava, pozivajući se na povijesne i biblijske veze sa zemljom. Nekoliko njegovih ministara živi u naseljima i zalaže se za njihovo širenje.

Nasilje se proširilo brdovitim područjem od početka rata Hamasa i Izraela u Gazi u oktobru prošle godine.

Teško u najboljim vremenima, putovanje između gradova Zapadne obale postalo je sve opterećenije.

"Nema sigurnosti ako putujete između okruga unutar Zapadne obale, poput Betlehema, Ramallaha, Jerihona, Hebrona", rekao je Afteem.

Munther Isaac, pastor luteranske crkve u Betlehemu, kaže da lokalne muslimanske porodice također emigriraju, pritisnute i financijskim problemima i širim brigama za budućnost.

"(Postoji) strah da bi se ovaj rat mogao proširiti na područja na Zapadnoj obali, posebno nakon naoružavanja doseljenika i najave moguće aneksije Zapadne obale", rekao je.

Zapadna obala transformirana je brzim rastom jevrejskih naselja u protekle dvije godine, a oštri doseljenici pokušavaju nametnuti izraelski suverenitet tom području.

Krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir rekao je X u oktobru da je od početka sukoba u Gazi više od 120.000 komada vatrenog oružja podijeljeno izraelskim doseljenicima kako bi se zaštitili.

U Izakovoj crkvi, jaslice imaju lik malog Isusa koji leži u hrpi ruševina. "Osjećamo da ovaj rat nikada neće završiti", rekao je.