Hadžikadunić: Globalna slika demokratije bit će deprimirajuća ove godine, građani gube vjeru u institucije
Promjene u geopolitici, tehnologiji i ekonomiji, zajedno sa porastom autoritarnih tendencija i inovativnih tehnika namještanja izbora, stvorile su pravu prijetnju demokratiji širom svijeta.
Svjetsku demokratiju, demokratske trendove u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, za portal Klix.ba kritički je analizirao Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH i doktor iz oblasti međunarodnih odnosa.
Slabi li globalna demokratija ulaskom u 2024. godinu?
Globalna slika demokratije je deprimirajuća posljednjih 16-17 godina. Popularnost liberalnih ili izbornih demokratija u svijetu kontinuirano opada. S druge strane, raste broj izbornih autokratija.
Više od dvije trećine svjetske populacije danas živi u autokratijama (oko 5 milijardi ljudi). Skoro pola svjetskog bruto domaćeg proizvoda dolazi iz nedemokratskih režima. Indeks Freedom Housea, koji prati globalnu razinu "slobode", u padu je već 17. godinu zaredom. Prema Indeksu Instituta V-Dem za 2023. godinu, 42 zemlje prolaze kroz proces autokratizacije, što predstavlja rekordnu godinu.
Vlade tih država uvode veću medijsku cenzuru, vrše veći pritisak na civilno društvo, organiziraju izbore sa većim stepenom nepravilosti… Ukratko, razina demokratije koju prosječni globalni građanin uživa smanjena je na razinu iz 1986. godine. Malo je onih koji vjeruju da ova godina može biti puno bolja.
Koje države klize ka izbornim autokratijama ili autokratijama općenito?
Grupa autokratizirajućih država je, zapravo, raznolika - uključuje demokratije, hibridne demokratije ili autoritarne države. Naprimjer, i Sjedinjene Države i Rusija su prolazile kroz proces autokratizacije, a prema Indeksu Instituta V-Dem za 2023. Indija, kao najmnogoljudnija demokratija na svijetu, nalazi se među top 10 autokratizirajućih zemalja svijeta, s projekcijama koje su zabrinjavajuće za globalni status demokratije.
U negativne trendove se uklapaju mnoge demokratske evropske države u kojima jača desnica, poput Holandije, Italije, Njemačke ili Francuske. Desničarska Stranka za slobodu u Holandiji izborni je pobjednik prošle godine. Alternativa za Njemačku ostvarila je značajan napredak na izborima u Bavarskoj i Hesenu prošle godine. Da nije sve bilo tako crno, valja istaći demokratski iskorak na zadnjim izborima u Poljskoj, Brazilu ili Maleziji.
Kakvi su regionalni demokratski trendovi?
Samo u regionu Zapadnog Balkana, status izborne demokratije izgubili su Srbija, Mađarska i Albanija (Our World Data/Democracy). Usporedite, na primjer, izborni proces i rezultate nedavno održanih izbora u Srbiji i Bangladešu. Nema velike razlike. Zato su i Srbija i Bangladeš izborne autokratije. Iste vladajuće stranke, isti lideri, osvajaju više puta svoj izborni mandat. Opozicija ili bojkotuje izbore ili izražava ozbiljne pritužbe na izborne manipulacije.
To više nije demokratija jer demokratija po svojoj definiciji podrazumijeva mogućnost promjene vlasti putem slobodnih i fer izbora. Hrvatska još uvijek uživa status "izborne demokratije", ali je daleko od ideala liberalne demokratije. Matrica ponašanja njenog predsjednika, naprimjer, identična je širom desničarske Evrope - populističke izjave, navodna zaštita nacionalnih interesa, suverenistička politika… Vladajuća stranka Hrvatske, HDZ, nije mnogo bolja. Da može, najradije bi rješavala pitanja izbornog zakona susjedne BiH plemenski.
Kakvi su demokratski trendovi u BiH?
Bosna i Hercegovina ima specifičan i kompliciran status. Izborna demokratija nikada nije konsolidirana. Nekim građanima je uskraćeno pasivno i aktivno biračko pravo. Izborni proces je opterećen tehničkim manjkavostima. Etnicitet djeluje kao otežavajući faktor demokratizacije. Građani BiH nemaju osjećaj međusobne povezanosti. U takvim okolnostima teško postoji jedinstveno javno mnijenje nužno za djelovanje predstavničke vladavine.
Ni stranačka demokratija nije na zavidnom nivou. Indikativno je da su unutarstranački izbori u BiH za predsjednika stranke (Naša stranka, SNSD, PDP, SDP, SDA, HDZ) imali samo jednog stranačkog kandidata. Međutim, po svim objektivnim pokazateljima, status demokratije u RS-u mnogo je gori od onog u FBiH. Poimanje demokratije je minimalističko. Od nedemokratskih ili totalitarnih režima razlikuje se samo po redovnom održavanju višepartijskih izbora, što ga svrstava u kategoriju "izbornih autokratija".
Izbori se održavaju u uslovima koji nisu slobodni i pošteni. Autokratski režim uglavnom kontrolira medije, policiju i sudstvo. Također kriminalizira klevetu, napada slobodne medije, a veliča novinare poznate po radikalnim i nacionalističkim stavovima. Od predstavnika civilnog društva pravi još veće neprijatelje.
Na javnom servisu RTRS-a vladajuća struktura ima povlašten tretman. Ne čudi što Milorad Dodik nije izgubio ni jedne izbore od 2006. godine. On je od osnivanja SNSD-a 1996. godine na čelu te stranke. Sve vodeće političke stranke u BiH birale su nove lidere više puta, uključujući SDP, SDA ili SDS.
Ukoliko su lokalni, regionalni i globalni trendovi tako negativni, koji faktori doprinose tome?
Mnogi ljudi u liberalnim ili izbornim demokratijama sve teže pronalaze odgovarajuća rješenja za svoje svakodnevne životne probleme. Građani gube vjeru u učinkovitost demokratskih institucija. Suverenistička politika jača, potičući jačanje nacionalnih država.
U mnogim državama raste ekonomska nesigurnost, dok identitetska pitanja dominiraju. Svijet postaje sve manje siguran, pri čemu mnogi ljudi osjećaju strah od ratova, propusnih granica ili migranata. Psihologija straha postaje vodeća kategorija, a nerijetko desničarske stranke ili vlade koriste ili čak generiraju taj strah.
Građani Indije, dakle, glasaju za Narendru Modija i BJP zbog identitetskih pitanja i nacionalističke politike. Amerikanci glasaju za Donalda Trumpa zbog percepcije ekonomske nesigurnosti, odnosno njegove navodne zaštite američkih radnih mjesta. Mađari glasaju za Viktora Orbana jer adresira pitanja migracija i nudi brza i jeftina rješenja. Građani entiteta RS glasaju za Milorada Dodika zbog srbovanja. Slično je sa glasanjem za desnicu u drugim evropskim državama…
Nacionalistički partitizam je u porastu u Italiji, Holandiji, Njemačkoj, Francuskoj... Vidjeli ste kako italijanska desnica prije nekoliko dana brani snimak fašističkog skupa u Rimu riječima "odanost", "ljubav", "zemlja". Brane je "obnovom odanosti" onima koji su "voljeli svoju zemlju". Srednji slojevi društva danas preferiraju vladavinu jakih, nacionalističkih, desničarskih lidera. Mnogima je draža jaka, autokratska država od pluralne, višepartijske demokratije.
Koji dosadašnji događaji ili ličnosti su pridonijeli tome da se demokratija kao oblik vladavine povlači, a autoritarizam učvršćuje?
Globalna financijska kriza iz 2007-08. godine označava prekretnicu. Ona se podudara sa početkom opadanja popularnosti liberalnih i izbornih demokratija u svijetu. Fenomen masovnih migracija stanovništva dodatno je doprinio jačanju desnice, posebno u Evropi.
Ekonomski rast i dinamizam Kine također je ohrabrio mnoge autokratske vlade da modeli snažnih jednopartijskih sistema mogu biti bolji od većine liberalnih demokratija. BREXIT, kao događaj koji se samo nekoliko godina ranije činio nezamislivim, također je pridonio jačanju populizma.
Kada govorimo o ličnostima, postoji nekoliko važnih fenomena. Fenomen Donalda Trumpa u Americi, Vladimira Putina u Rusiji, ili Naredne Modija u Indiji nezaobilazni su prilikom analize ključnih ličnosti. Iako je Indija dugo važila za najveću demokratiju na svijetu, trenutno vladajuća BJP postaje model za druge nacionalističke i ekstremističke političke stranke.
Šta očekujete od nadolazećih izbora u svijetu?
S obzirom na opći trend društvene, ekonomske ili međunarodne nesigurnosti, očekujem nastavak rasta izbornih autokratija, odnosno dominaciju nacionalističkih ili populističkih izbornih kandidata. Izborna pobjeda Donalda Trumpa na izborima u SAD-u je izglednija od pobjede Joe-a Bidena. Izbori u Rusiji ne ostavljaju nikakvu dilemu kada je u pitanju nastavak autokratske vladavine Vladamira Putina. Nastavak vladavine Narendre Modija u Indiji sasvim je izvjesna.
Očekuje se jačanje desnice na izborima u Belgiji. Ekstremno desna stranka Vlaams Belang (Flamanski interes) trenutno vodi u anketama u Flandriji. Populistički predsjednik Zoran Milanović je trenutno najpopularniji kandidat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. Ima veliku priliku da obnovi svoj predsjednički mandat.
Izbori za Evropski parlament mogu također rezultirati jačanjem desnice. Evropska narodna stranka, koja je bila dominantna stranka u Evropskom parlamentu četvrt vijeka, već klizi prema desnom političkom spektru. Globalna slika demokratije bit će vjerovatno deprimirajuća i ove godine.
