Historijat Hora crkve u Istanbulu koja je pretvorena u džamiju: Potez koji je izazvao rasprave
U oba slučaja, očuvali su se arhitektonski i umjetnički karakteri ovih objekata. U Hora crkvi, na primjer, i danas se mogu vidjeti značajni mozaici i freske iz ranog 14. vijeka. Tokom islamske molitve - džume, takvi prikazi su se stoljećima samo prekrivali.
Nakon osnivanja Republike 1923. godine od strane Mustafe Kemala Atatürka, obje su zgrade pretvorene u muzeje - Aja Sofija 1935. godine, a Hora crkva (sada poznata kao Karije džamija) 1948. Međutim, 2020. godine, dekretom turskog predsjednika Erdogana, obje su ponovno postale džamije. Od početka maja, Hora crkva, sada Karije džamija, ponovo je otvorena za džumu - islamsku molitvu petkom.
Za vladajuću AKP stranku, ove zgrade imaju posebnu simboliku i značaj i mimo činjenice da ih je UNESCO proglasio svjetskom kulturnom baštinom. AKP u tom kontekstu ističe islamske vrijednosti i vidi sebe kao nasljednika Osmanlijskog carstva u modernoj Turskoj.
Prilikom ovih najnovijih prenamjena, u prvi plan je došao i pojam "osvajanje". Vjerni mediji koristili su taj izraz u naslovima svojih tekstova. Džamiju Karije je predsjednik Diyaneta, Erdoganovog ureda za vjerske poslove, nazvao osvajačkim trofejom.
Slične izjave mogle su se čuti i za drugi objekat, koji je prije dolaska Osmanlija bio crkva.
"Aja Sofija je dokaz da je ova regija pod našom vlašću. Aja Sofija je zakon osvajanja, pravo na vladavinu Turske", rekao je 2020. godine Erdoganov bliski suradnik Numan Kurtulmuş, u momentu kada je ta kasnoantička kupolasta građevina ponovno postala džamija.
Živopisna istorija hrišćanstva
Nikolaos Uzunoglu, predsjednik Univerzalne federacije istanbulskih Grka, opisuje značaj Hora crkve.
"Hora je najvažnija građevina posljednje renesansne epohe Bizantijskog carstva i prikazuje bit hrišćanstva."
Arhitektica i restauratorka Zejnep Ahynbaj ističe da je Hora za historičare umjetnosti od posebne važnosti:
"U Turskoj ima mnogo nekadašnjih bizantijskih građevina, koje su pretrpjele štetu od potresa a zatim su restaurirane. Međutim, mozaici u tim građevinama nisu tako dobro sačuvani kao u Hori.".
Turska restauratorka vjeruje da naslijeđe zgrade treba biti prikazano na način, koji odražava njenu prošlost i ističe: "U funkciji džamije, to je teško očekivati."
Jasan korak unazad?
Mnogi Turci također su zabrinuti zbog pretvaranja ovog muzejskog objekta u džamiju ali i u pogledu posljedica, koje bi to moglo imati na međureligijske odnose. Uzunoğlu ukazuje na "Savez civilizacija", koji je osnovan unutar UN-a 2006. godine, na inicijativu Turske i Španije. 'S obzirom i na tu inicijativu, osjetljivost među religijama trebala bi biti podignuta na najveći nivo, kako bi se unaprijedili dijalog i međusobna tolerancija, kaže Nikolaos Uzunoğlu.
Restauratorka Zeynep Ahunbay u odluci o prenamjeni crkve odnosno muzeja vidi dokaz za odstupanje od Atatürkove laicističke državne ideje, koju sprovodi vladajuća Erdoganova stranka AKP.
"Sekularna turska vlada odlučila davno koristiti kulturnu baštinu na drugi način. Danas se ona stavlja u vjersku upotrebu. To je korak unazad. Ne mislim da je to ispravno kad se radi o kulturnom nasljeđu".
Islamski teolog İhsan Eliaçık smatra da je Erdoganova odluka nepotrebna - iz vrlo praktičnog razloga. U neposrednoj blizini Hore, kao i Aja Sofije, postoji dovoljno džamija za islamsku molitvu:
"Nikome ne trebaju ove građevine kao džamije".
Prema njegovom mišljenju, odluke o oba zdanja su povezane.
"Ova vlada vodi politiku prenamjenom crkava i muzeja u džamije", kaže Eliaçık. "Umjetnička djela u Hora crkvi pričaju priču o hrišćanstvu. To su historijske građevine, koje pripadaju čovječanstvu. Zbog toga bi morale ostati muzeji.", piše Deutsche Welle.
Kad ministri dolaze, trotoar i saobraćajna traka u centru Sarajeva postaju parking
