Historijski trenutak: Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju za "lakše" skidanje s crne liste
Rezolucija, koju su sponzorisali Malta i Sjedinjene Američke Države, također ovlašćuje uspostavu nove neformalne radne grupe od strane Vijeća sigurnosti koja će ispitivati načine za poboljšanje učinkovitosti sankcija UN-a.
Ambasadorica Malte pri UN-u Vanessa Frazier izjavila je prije glasanja da rezolucija predstavlja "jasan signal posvećenosti ovog vijeća prema pravičnom postupku."
Rezolucija ovlašćuje novo “kontaktno mjesto” koje će direktno komunicirati s onima koji žele biti skinuti sa sankcionih lista i prikupljati informacije iz različitih izvora kako bi ih podijelilo s komitetom Vijeća sigurnosti koji nadzire sankcije i donosi odluke o skidanju sa liste, rekla je Frazier. Također zahtijeva da se razlog za odluku komiteta dostavi podnosiocu zahtjeva.
Nakon glasanja, zamjenik američkog ambasadora Robert Wood nazvao je jednoglasno usvajanje rezolucije "istorijskim trenutkom," napominjući da se procedure za skidanje sa lista nisu mijenjale već 18 godina.
"Međunarodna zajednica pokazuje svoju posvećenost vrijednostima kao što su transparentnost i pravičnost u procesima sankcija UN-a," rekao je Wood.
"Sankcije Vijeća sigurnosti su važan alat za odvraćanje prijetnji miru i sigurnosti, od širenja oružja za masovno uništenje do suzbijanja terorizma i sprečavanja kršenja ljudskih prava," dodao je Wood.
Naglasio je da sankcije moraju biti ciljane i da moraju postojati "snažne i pravične procedure za skidanje sa liste kada je to opravdano."
Sjedinjene Američke Države su protiv neodređenih i kaznenih sankcija, i podržavaju skidanje sa liste i ublažavanje sankcija kada je to opravdano, rekao je Wood. "Ali smo zabrinuti zbog sve češće tendencije da se sankcije prerano ukidaju, dok prijetnje zbog kojih su prvobitno uvedene još uvijek postoje."
Nije dao konkretne primjere, ali su SAD i njihovi saveznici, uključujući Južnu Koreju i Japan, žestoko protivili ruskim i kineskim prijedlozima za ublažavanje sankcija Sjevernoj Koreji, koja redovno krši sankcije UN-a svojim balističkim raketnim testovima i nuklearnim razvojem.
Zamjenik ruskog ambasadora pri UN-u Dmitry Polyansky rekao je da Moskva smatra da su sankcije Vijeća sigurnosti "jedan od najstrožih i najrobustnijih odgovora na prijetnje miru. Stoga, one trebaju biti primijenjene na izuzetno oprezan način."
"One trebaju biti besprijekorne, dobro utemeljene i treba da budu nijansirane," rekao je Polyansky. "Upotreba takvih sankcija kao kaznenog alata je neprihvatljiva."
Naglasio je da sankcije trebaju odražavati stvarnu situaciju u zemlji i "pomoći u olakšavanju političkog procesa."
No, rekao je da Vijeće sigurnosti ne slijedi uvijek ovaj pristup, optužujući Zapad da sve više potiče upotrebu sankcija u posljednjih nekoliko godina.
Vijeće sigurnosti može poduzeti mjere za održavanje ili obnovu međunarodnog mira i sigurnosti prema Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih nacija. Mjere sankcija, prema Članu 41, obuhvataju širok spektar opcija provedbe koje ne uključuju upotrebu oružane sile. Od 1966. godine, Vijeće sigurnosti je uspostavilo 31 režim sankcija, uključujući u Južnoj Rodeziji, Južnoj Africi, bivšoj Jugoslaviji (2), Haitiju (2), Angoli, Liberiji (3), Eritreji/Etiopiji, Ruandi, Sijera Leoneu, Obali Slonovače, Iranu, Somaliji/Eritreji, ISIL-u (Da’esh) i Al-Qaidi, Iraku (2), Demokratskoj Republici Kongo, Sudanu, Libanu, Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji, Libiji (2), Talibanu, Gvineji-Bisau, Centralnoafričkoj Republici, Jemenu, Južnom Sudanu i Maliju.
