Imena kojima se uslovljava NATO: Ko su pojedinci čije izručenje iz Švedske i Finske traži Turska
Ujedno, zahtjev za ekstradicijom 70 osoba dio je trilateralnog sporazuma Turske, Finske i Švedske kojim su se skandinavske zemlje obavezale na saradnju u borbi protiv terorizma i organizacija kao što su kurdske PKK i YPG te FETO pokret koje su u Turskoj uvršene na listu terorističkih organizacija.
Iako za sada javnosti nisu poznata sva imena čiju ekstradiciju zahtijeva Turska, novinari BBC-a razgovarali su s tri osobe koje se nalaze na listi.
Jedna od njih je i novinar Bulent Kenes koji je godinama radio kao glavni urednik dnevnog lista Today's Zaman koji je ugašen 2016. godine. Kenes od tada živi u egzilu u Stockholmu, a Ankara ga je optužila da je dio Gulenovog pokreta FETO.
"Sve optužbe su izmišljene, ja sam nezavisni novinar koji nema veze s bilo kojom organizacijom", rekao je novinar.
Također, on je naglasio kako je postao moneta za potkusurivanje između Erdogana i Švedske u pregovorima u NATO-u.
"Ne bojim se izručenja jer bi to bila izdaja vrijednosti Švedske, demokratija i neistomišjenika. Ovo nije test za Erdoganov režim već za švedske vlasti", poručio je Kenes.
Druga osoba koja se nalazi na listi je finski Kurd Fatih koji je bio dio skupine koja je zapalila vrata Ambasade Turske 2008. godine.
Fatih živi u Finskoj te je vlasnik preduzeća, a u razgovoru za BBC ističe kako mu je s ove vremenske distance žao što je bio dio vandalske skupine.
"U tom periodu, moj život je bio zbrkan, imao sam brojne probleme", ističe Fatih.
Iako je odslužio kaznu i platio odštetu ambasadi, Turska ga sumnjiči da je dio mreže koju finansira Kurdska radnička partija (PKK).
"Uprkos tome što Fatih ne vjeruje da će kao finski državljanin biti izručen, strahuje od mogućeg hapšenja u inostranstvu. Rekao je da je veoma tužan što se Finska mora boriti za njega", ističe se u analizi BBC-a.
Treća osoba s kojom su britanski novinari razgovarali bila je Aysen Furhoff koja je u Švedsku doselila nakon što je odslužila pet godina zatvora u Turskoj zbog pokušaja rušenja ustavnog poretka kada je imala 17 godina i bila članica Komunističke partije Turske.
Ona sada ima 45 godina i živi u Stockholmu sa suprugom i kćerkom te radi kao učiteljica.
"Napustila sam Tursku prije 20 godina. Ako me tamo pošalju, neće imati koristi od mene. Svi koje znam su ili mrtvi ili u zatvoru. Zato je činjenica da sam na listi još više iznenađujuća. Ko sam ja za njih?", poručila je ona.
Iako ističe da više ne simpatiše PKK, Furhoff pojašnjava kako ne smatra ovu organizaciju terorističkom te da vjeruje da bi oni trebali biti dio pregovora putem kojih bi se postigao mirovni sporazum u Turskoj.
Na kraju analize, iz BBC-a naglašavaju kako postoji nekoliko prepreka zbog kojih će zahtjeve Turske za ekstradicijom biti teško ispuniti.
"Nezavisni sud ima konačnu riječ o tome, a ne političari. Također, državljani Švedske i Finske ne mogu biti izručeni drugim zemljama. Isto tako, strani državljani mogu biti izručeni samo ako je to u skladu s Evropskom konvencijom o ekstradiciji. Između ostalog, ekstradicija nije dozvoljena za političke zločince ili u zemlje u kojima se riskira progon. Na kraju, navodna krivična djela moraju se smatrati zločinom u Finskoj i Švedskoj", naglašava se.
Precrtane granice između Švicarske i Italije: Za sve su krive klimatske promjene
