Istočna Njemačka "spas" za ekstreme: AfD i Ljevica ne dopiru do građana na zapadu zemlje
Berlinski zid koji je dijelio tadašnji zapadni od istočnog dijela Berlina, ali i dva potpuno oprečna sistema vladanja, srušen je 9. novembra 1989. godine. Ujedinjenje države i početak nove ere pod imenom Savezna Republika Njemačka, donio je otvaranje tržišta i ujednačavanje politika kako na zapadu tako i na istoku zemlje.
Međutim, i pored decenija života bez zidova i granica, čini se kako su podjele u ovoj zemlji i dalje vidljive, a one se danas najbolje mogu oslikati kroz političke opcije koje dominiraju u dva dijela zemlje.
Na posljednjim parlamentarnim izborima, na saveznom nivou pobjedu je odnijela Socijaldemokratska partija Njemačke. Demokršćanska koalicija CDU/CSU zabilježila je ogroman pad od čak 8,8 posto, a stranka Zelenih je zabilježila rast od 5,8 posto čime je nastavila jačanje na njemačkoj političkoj sceni.
Osim ovih političkih opcija, nešto dalje od fokusa javnosti ostali su politički ekstremi koji dolaze s lijevog i desnog političkog spektra. Naime, desničarski AfD na saveznom nivou zabilježio je 10,3 posto glasova što je pad od 2,3 posto u odnosu na 2017. godinu.
Germany, preliminary final result:
— Europe Elects (@EuropeElects) September 27, 2021
SPD-S&D: 25.7% (+5.2)
CDU/CSU-EPP: 24.1% (-8.8)
GRÜNE-G/EFA: 14.8% (+5.8)
FDP-RE: 11.5% (+0.7)
AfD-ID: 10.3% (-2.3)
LINKE-LEFT: 4.9% (-4.3)
...
+/- vs. 2017
Result map @DecisionDeskHQ: https://t.co/vXUzAbgoqS#Bundestagswahl21 #btw21 pic.twitter.com/6f8y1zCFqk
Prema ovoj klazuli, stranke koje osvoje najmanje tri direktna mandata dobijaju onoliko mjesta koliki je njihov udio u tzv. "drugom glasanju" pa čak i ako su ostale ispod pet posto.
U kontekstu priče o razlikama na istoku i zapadu Njemačke, naročito je zanimljivo posmatrati rezultate AfD-a i Ljevice. Ukoliko se posmatraju rezultati na zapadu Njemačke, može se primijetiti kako je desničarski AfD osvojio 8,2 posto glasova, dok je Ljevica osvojila poraznih 3,6 posto glasova u ovom dijelu Njemačke.
Ipak, s druge strane, istok Njemačke nudi nešto drugačiju političku sliku. Ekstremna desnica i ljevica koje na zapadu ne briljiraju, na istoku imaju bazu koja im omogućava ulazak u Bundestag.
Desničari su na istoku osvojili 19,1 posto glasova, dok je Ljevica uspjela osvojiti 10 posto glasova. Upravo zahvaljujući glasovima s istoka, Ljevica je uopće i ušla u razmatranje oko ulaska u Bundestag.
Nakon poraznih rezultata na izborima, ljevičari Janine Wissler i Dietmar Bartsch su naglasili kako je Ljevica pretrpjela težak udarac te su naveli kako će naredni period predstavljati prekretnicu za stranku.
Dan poslije izborne utrkne oglasili su se i iz desničarskog AfD-a. Tino Chrupalla i Alice Weidel izrazili su razočarenje izbornim rezultatom, a šef AfD-a Jörg Meuthen je naglasio da stranka mora napraviti oštre rezove koji će oblikovati njenu budućnost.
"Ako želimo ići naprijed, moramo biti jednako uspješni na zapadu kao i na istoku", rekao je Meuthen.
Desničarski AfD zabilježio je najbolji rezultat u pokrajini Tiringiji (glavni grad Erfurt) gdje je stranka osvojila 24 posto glasova što predstavlja rast od 1,3 posto.
S druge strane, u susjednoj Saksoniji, čiji je glavni grad Dresden, AfD je zabilježio 24,6 posto glasova što im je također omogućilo prvo mjesto na izborima. Ono što treba također naglasiti jeste da je u ovoj pokrajini i pored prvog mjesta, AfD zabilježio pad od 2,4 posto.
Iako i jedna i druga opcija političkog spektra zastupa ekstremne ideje koje su u nekim dijelovima države popularnije nego u drugim, čini se kako i AfD i Ljevica dijele iste probleme - lutaju bez cilja i konkretnih rješenja za brojne probleme, a sama retorika kojom se služe očigledno ne dolazi do građana koji žive desetine kilometara dalje od regija na istočnom dijelu Njemačke.
