Izraelski vojni vrh želi primirje u Gazi i pod cijenu da Hamas ostane na vlasti: Vojsci fali granata
Generali misle da bi primirje bilo najbolji način za oslobađanje otprilike 120 Izraelaca koji se još drže, živih i mrtvih, u Gazi, prema intervjuima sa šest sadašnjih i bivših sigurnosnih dužnosnika.
Neopremljeni za daljnje borbe nakon najdužeg izraelskog rata u desetljećima, generali također misle da je njihovim snagama potrebno vrijeme da se oporave u slučaju da izbije kopneni rat protiv Hezbolaha, libanske milicije koja je u borbi s Izraelom na niskoj razini od oktobra, više rekli su dužnosnici.
Primirje s Hamasom također bi moglo olakšati postizanje dogovora s Hezbolahom, prema dužnosnicima, od kojih je većina govorila pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o osjetljivim sigurnosnim pitanjima. Hezbolah je rekao da će nastaviti s napadima na sjeverni Izrael sve dok se Izrael ne prestane boriti u Pojasu Gaze.
Poznato pod zajedničkim nazivom Forum glavnog štaba, izraelsko vojno vodstvo sastoji se od otprilike 30 viših generala, uključujući načelnika vojnog štaba, general-pukovnika Herzija Halevija, komandanta kopnene vojske, zračnih snaga i mornarice te šefa vojne obavještajne službe .
Stav vojske prema prekidu vatre odražava veliku promjenu u njezinom razmišljanju tokom proteklih mjeseci jer je postalo jasnije da Netanyahu odbija artikulirati ili posvetiti se poslijeratnom planu. Ta je odluka u biti stvorila vakuum moći u enklavi koji je prisilio vojsku da se vrati i bori u dijelovima Gaze koje je već očistila od boraca Hamasa.
"Vojska u potpunosti podržava dogovor o taocima i prekid vatre", rekao je Eyal Hulata, koji je do početka prošle godine bio izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost i koji redovito razgovara s visokim vojnim dužnosnicima.
"Oni vjeruju da se uvijek mogu vratiti i vojno angažirati Hamas u budućnosti. Oni razumiju da pauza u Gazi čini deeskalaciju vjerovatnijom u Libanu. I oni imaju manje municije, manje rezervnih dijelova, manje energije nego što su imali prije - pa također misle da nam stanka u Gazi daje više vremena da se pripremimo u slučaju da izbije veći rat s Hezbolahom", kazao je Hulata.
Nejasno je koliko je izravno vojno vodstvo privatno izrazilo svoje stavove Netanyahuu, ali bilo je naznaka njegove frustracije u javnosti, kao i premijerove frustracije generalima.
Netanyahu sumnja na primirje koje Hamas održava na vlasti jer bi takav ishod mogao srušiti njegovu koaliciju, čiji su dijelovi rekli da će napustiti savez ako rat završi s Hamasom neporaženim.
Sve do nedavno, vojska je javno tvrdila da je moguće istovremeno postići dva glavna ratna cilja vlade: poraziti Hamas i spasiti taoce koje su zarobili Hamas i njegovi saveznici tijekom napada na Izrael 7. oktobra. Sada je vrhovno vojna komanda zaključila da su ta dva cilja međusobno nekompatibilna, nekoliko mjeseci nakon što su generali počeli sumnjati.
Od invazije na Gazu u oktobru, Izrael je nadjačao gotovo sve Hamasove bataljone i okupirao većinu teritorija u nekom trenutku rata. Ali nešto manje od polovice od 250 talaca odvedenih u Gazu u oktobru i dalje je u zarobljeništvu, a vrhovno zapovjedništvo strahuje da bi daljnja vojna akcija za njihovo oslobađanje mogla dovesti do rizika od ubijanja ostalih.
Uz Netanyahua koji se javno ne želi obavezati na okupaciju Gaze ili prijenos kontrole na alternativne palestinske vođe, vojska se boji "vječnog rata" u kojem njezina energija i municija postupno nestaju čak i dok taoci ostaju zarobljeni, a čelnici Hamasa još uvijek na slobodi. Suočen s tim scenarijem, zadržati Hamas na vlasti za sada u zamjenu za vraćanje talaca čini se kao najmanje najgora opcija za Izrael, rekao je Hulata. Četiri visoka dužnosnika koja su govorila pod uslovom anonimnosti složila su se.
Gotovo devet mjeseci rata koji Izrael nije planirao, njegovoj vojsci nedostaju rezervni dijelovi, municija, motivacija pa čak i vojnici, rekli su dužnosnici.
Rat je najintenzivniji sukob koji je Izrael vodio u najmanje četiri decenije i najduži koji je ikada vodio u Gazi. U vojsci koja se u velikoj mjeri oslanja na rezerviste, neki su na svojoj trećoj dužnosti od oktobra i bore se da uravnoteže borbe sa svojim profesionalnim i porodičnim obvezama.
Sve manje rezervista javlja se na dužnost, prema četvorici vojnih dužnosnika. A oficiri su sve nepovjerljiviji prema svojim zapovjednicima, usred krize povjerenja u vojno vodstvo djelomično potaknuto njegovim neuspjehom da spriječi napad koji je predvodio Hamas u oktobru, prema pet oficira.
Više od 300 vojnika je ubijeno u Gazi, manje od onoga što su neki vojni dužnosnici predviđali prije nego što je Izrael napao teritorij. No više od 4.000 vojnika ranjeno je od oktobra, prema vojnoj statistici, 10 puta više od ukupnog broja tokom rata u Gazi 2014. godine, koji je trajao samo 50 dana. Nepoznat broj drugih pati od posttraumatskog stresnog poremećaja
Barem neki tenkovi u Gazi nisu napunjeni punim kapacitetom granata koje obično nose, jer vojska pokušava sačuvati svoje zalihe u slučaju da izbije veći rat s Hezbolahom, prema dvojici časnika. Pet dužnosnika i oficira potvrdilo je da vojsci ponestaje granata. Vojsci također nedostaju rezervni dijelovi za tenkove, vojne buldožere i oklopna vozila, prema nekoliko tih dužnosnika.
Svi oficiri, kao i Hulata, rekli su da Izrael ima više nego dovoljno streljiva za borbu u Libanonu ako vjeruje da nema alternative.
"Ako budemo uvučeni u veći rat, imamo dovoljno resursa i ljudstva. željeli bismo to učiniti u najboljim mogućim uvjetima. A u ovom trenutku nemamo najbolje uvjete", kazao je Hulata piše New York Times.
