Japanski premijer uoči sastanka G7: Današnja Ukrajina bi sutra mogla biti istočna Azija
Najvažnija tema će biti tekuća ruska invazija na Ukrajinu. Japanski premijer Fumio Kishida, koji predsjedava G7 u 2023. godini, obećao je da će predvoditi "jedinstveni front u rješavanju pitanja Ukrajine" tokom konferencije za novinare povodom godišnjice napada Moskve u februaru. On je poručio da "ne postoji 'Evropa' ili 'Azija' kada su u pitanju pravila za mir", piše Time.
Ali Kishida, lider jedine azijske države članice G7, na samit gleda kao na priliku da odgovori i na stalno rastuće geopolitičke tenzije u Indo-Pacifiku, uključujući proširenje nuklearnog arsenala Sjeverne Koreje i zadiranje Kine prema Tajvanu.
"Današnja Ukrajina bi sutra mogla biti istočna Azija“, upozorava on.
G7 je neformalni blok formiran kao odgovor na ekonomske probleme proistekle iz naftne krize 1973. godine. Počela je s radom 1975. godine kao Grupa šest (G6) koja se sastojala od lidera zemalja Francuske, Zapadne Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, sedma nacija, Kanada, pridružila se sljedeće godine. Rusija se pridružila 1998. godine, a grupa je bila preimenovana u G8 sve dok ona nije izbačena nakon što je anektirala Krim 2014. godine.
Stephen Nagy, profesor međunarodne politike na Međunarodnom kršćanskom univerzitetu u Tokiju, kaže da blok predstavlja najrazvijenije i najsofisticiranije ekonomije na planeti.
"Izbor politike i koordinacija koju ove članice G7 preuzmu vjerovatno će se preliti na druge ekonomije“, kaže Nagy.
Svake godine druga zemlja članica postaje domaćin i može odrediti prioritete grupe i godišnji dnevni red. Od svog nastanka, G7 je proširio svoj fokus na niz tema, kao što su klimatske promjene, međunarodni mir i sigurnost i globalno zdravlje. Predsjedavajući G7 organizuje niz sastanaka tokom cijele godine na kojima se raspravlja o ovim pitanjima, pozivajući ministre i druge delegate iz država članica.
Predviđeno je da će se Kishidi u Hirošimi ove godine pridružiti kanadski premijer Justin Trudeau, francuski predsjednik Emmanuel Macron; njemački kancelar Olaf Scholz, talijanski premijer Giorgia Meloni, britanski premijer Rishi Sunak i američki predsjednik Joe Biden. Uobičajeno je da su predsjednica Evropske komisije i predsjednik Evropskog vijeća, Ursula von der Leyen i Charles Michel, također pozvani da prisustvuju.
