Jedan od najcitiranijih naučnika u svijetu objavljivao istraživanja svakih 37 sati koristeći ChatGPT

Na univerzitetu je radio skoro 15 godina i za to vrijeme objavio više od 700 naučnih članaka. Samo ove godine njegovo se ime našlo na listi autora 58 djela, piše prema El Pais.

Luque je u prosjeku svakih 37 sati dolazio do novih otkrića. Nije teško pretpostaviti da je naglo povećana naučna efikasnost povezana s pojavom ChatGPT bota, koji je naučnik, po sopstvenom priznanju, koristio "za poboljšanje kvaliteta tekstova".

Međutim, umjetna inteligencija nije stvorila, već je samo produbila problem objavljivanja takozvanog "naučnog smeća", ukazuju entuzijasti koji se bave scijentometrijom. Sada, s pojavom ChatGPT-a, postalo je mnogo lakše beskrupuloznim naučnicima da proizvode takvo "smeće", a naprotiv, mnogo ga je teže prepoznati.

Citiranje članaka je glavni pokazatelj za ocjenu uspjeha naučnika u savremenom scijentometrijskom sistemu. Pokazuje koliko se često kolege pozivaju na rad određenog istraživača. Da bi se povećala citiranost, naučnici moraju, prvo, često objavljivati ​​članke, a drugo, to učiniti u nekoj veoma popularnoj oblasti koja se aktivno razvija (u slučaju Rafaela Lukea to je "zelena hemija“).

Indeks citiranosti istraživača utječe ne samo na njegovu ličnu reputaciju i šanse da dobije sredstva za svoje istraživanje, već i na prestiž cijele institucije u kojoj radi. Što više citiranih naučnika rade na univerzitetu, to je njegova pozicija na raznim rang listama veća.

Dakle, zahvaljujući Rafaelu Luci, kako i sam tvrdi, Univerzitet u Kordobi se popeo na prestižnoj Šangajskoj rang listi, svjetskoj akademskoj rang listi univerziteta. Ipak, rukovodstvo instituta suspendovalo je naučnika sa posla uz zabranu zapošljavanja na 13 godina. Ovo može izgledati kao izdvojen slučaj jedne osobe, ali historija pokazuje koliko je problem trke za citiranju u akademskom svijetu eskalirao u posljednje vrijeme.