Jedno od najvećih svjetskih jezera na rekordno niskom nivou, ugroženi milioni ljudi
"Ne znamo što ćemo raditi od sada do decembra jer će voda biti sve niža", rekao je 63-godišnji Nazario Charca, koji živi na jezeru i zarađuje za život prevozeći turiste po njegovim vodama.
Posjetitelje već dugo privlače plave vode i otvoreno nebo najvećeg jezera Južne Amerike, koje se prostire na više od 8.300 kvadratnih kilometara preko granice Perua i Bolivije.
Ponekad se opisuje kao "unutarnje more", dom je autohtonih zajednica Aymara, Quechua i Uros i nalazi se na nadmorskoj visini od oko 3.800 metara u središnjem planinskom lancu Anda, što ga čini najvišim plovnim jezerom na svijetu. Ekstremna nadmorska visina također izlaže jezero visokim razinama sunčevog zračenja, što pojačava isparavanje i čini najveći dio gubitaka vode.
Više od tri miliona ljudi živi oko jezera, oslanjajući se na njegove vode za ribolov, uzgoj i privlačenje turista koji potiču ekonomiju inače marginalizirane regije.
Sada je jezero u opasnosti da izgubi nešto od te magije.
Iako je poznato da razine vode variraju svake godine, te su promjene postale ekstremnije zbog klimatske krize. Rekordni zimski toplinski val doveo je do povećanog isparavanja i smanjenja razine jezera, prema CNN-ovom meteorologu Tayloru Wardu, pogoršavajući deficit vode izazvan sušom.
Sixto Flores, direktor peruanske nacionalne službe za meteorologiju i hidrologiju (Senamhi) u Punu, rekao je za CNN da su padavine tamo bile 49 posto manje od prosjeka od augusta 2022. do marta 2023., razdoblja koje uključuje kišnu sezonu tokom koje se razina vode obično oporavi.
Flores je za CNN rekao da će do deembra razina vode ići prema najnižoj zabilježenoj razini od 1996. ako jezero ispari istom brzinom kao što je uobičajeno u sljedećih nekoliko mjeseci, što je opisao kao "vrlo ozbiljno".
Ovo je dio "postupnog opadanja" razine vode u jezeru posljednjih godina, rekao je Flores, a nedavna studija koja je ispitivala satelitske snimke od 1992. do 2020. pokazala je da jezero Titicaca gubi oko 120 miliona metričkih tona vode godišnje, za koji autori kažu da je prvenstveno posljedica promjena u padavinama i otjecanju.
Zajednice koje se oslanjaju na ribolov bore se jer niske razine vode povećavaju probleme: opadanje ribljih zaliha zbog zagađenja i pretjeranog izlova.
Poljoprivreda je također pogođena sušom, a regionalne vlasti izvijestile su da su usjevi teško stradali u posljednjoj sezoni žetve. Pogođena je velika većina usjeva kvinoje i krompira, koji su lokalni osnovni proizvodi, kao i zob koja se koristi za ishranu stoke.
Turistička privreda također je pretrpjela udarac nakon što su se čamci korišteni za prijevoz posjetitelja oko jezera nasukali jer se voda povukla.
"Izuzetno smo zabrinuti najviše od svega jer razina vode u ovom trenutku jako opada", rekao je Jullian Huattamarca, 36, koji prodaje lokalno izrađen tekstil posjetiteljima otoka Taquile.
“Želimo da se turisti vrate, posebno strani turisti”, rekao je.
Regija Puno, koja obuhvaća cijelu peruansku stranu jezera Titicaca, dugo je poznata kao nerazvijena i marginalizirana regija zemlje.
U novije vrijeme, ekonomija je pogođeno učincima pandemije Covid-19 i valom društvenih nemira. Puno je postao epicentar prosvjeda koji su pozivali na ostavku predsjednika Dine Boluartea, a koji se temeljio na bijesu koji se razvio zbog desetljeća nejednakosti, optužbi za korupciju i stagnacije životnog standarda.
Huattamarca je za CNN rekao da posjetitelji nisu putovali u regiju tokom prosvjeda. “Malo su se bojali odlaska”, rekao je.
Huattamarca je rekao da je mnogo ljudi napustilo to područje posljednjih godina, posebno tokom pandemije.
“Morali su, nisu imali dovoljno novca za osnovne potrepštine poput hrane”, rekao je.
A nedavna historija sugeriše da bi suša koja je u toku mogla natjerati više ljudi da napuste svoje domove, budući da je prethodna suša 1991. izazvala valove migracija dok je ekonomija za preživljavanje propala zbog nedostatka hrane.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
