Biden je nakon višednevnog brojanja glasova osvojio ključnu državu Pennsylvaniju. CNN je objavio da je Biden osvojio ključnih 20 elektora, odnosno 49,6 posto (3.345,724 glasova), a Trump 49,1 posto (3.311,310 glasova).
Biden sada ima 273 elektora, a ta brojka će vjerovatno rasti nakon ubrajanja Georgije, Nevade i Arizone.
Također, bivši potpredsjednik osvojio je elektore iz država Washington, Oregon, Kalifornija, Colorado, Novi Meksiko, Minnesota, Illinois, Havaji, Maine (dijelom), Nebraska (dijelom), New York, Vermont, New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New Jersey, Delaware, Maryland, Virginia te u gradu Washington.
Joe Biden je svoju predsjedničku kampanju zasnovao na kritici Donalda Trumpa, što je bilo i očekivano s obzirom na izuzetno problematičnu vladavinu republikanskog predsjednika.
Demokratski kandidat obećao je vratiti Sjedinjene Američke Države na kolosjek svjetskih trendova i politike, odbacujući Trumpov izolacionizam i revizionizam domaće politike koju je gradila administracija Baracka Obame, a čiji je Biden bio značajan dio budući da je bio potpredsjednik zemlje od 2009. do početka 2017.
Treba istaći da je ovo treći pokušaj utrke za predsjednika jer se njegov prvi pokušaj desio 1988. godine kada je pobjedu odnio George Bush Stariji. Nakon propalog pokušaja 2008. godine pridružio se Obami kao potpredsjednički kandidat.
Kao mladi 30-godišnji političar postao je senator i ostao na toj funkciji sve do Obamine pobjede 2008. godine. Važio je za "siromašnije" političare koji nemaju akademsko obrazovanje i elokventnost, ali čije znanje potiče "sa ulice" jer i sam dolazi iz irske radničke porodice.
Poznat je kao govornik koji često skreće sa teme o kojoj govori i često ishitreno kaže škakljive pojedinosti koje kasnije mora naknadno i "politički" objašnjavati. To mu postaje sve teže s obzirom na njegove godine.
Važi za umjerenog demokratu i liberala sa određenim manjim konzervativnim stavovima, posebno kada je u pitanju vanjska politika: Podržava gay brakove, zalaže se za postepeno napuštanje nafte i uglja u korist zelenih oblika energije, nije podržao prvi irački rat 1991., ali je podržao invaziju nakon 11. septembra.
Tokom '90-ih godina snažno se zalagao za vojnu intervenciju u bivšoj Jugoslaviji, pogotovo u Bosni i Hercegovini, a koja bi osujetila zločine koje su činili pripadnici Vojske Republike Srpske.
Zato se smatra jednim od očeva vanjske politike SAD-a prema BiH, a koja je 1995. godine urodila NATO intervencijom i potpisivanjem Dejtona.
Rođen je 1942. godine u gradu Scranton u državi Pennsylvaniji, uženjen je s Jill Biden (druga supruga), i ima dvoje žive djece. Prva supruga Neilia je poginula s njihovom kćerkom Amy 1972. godine, a njihov sin Beau umro je 2015. godine.
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
Trumpov zet korak bliže gradnji stambeno-poslovnog kompleksa u centru Beograda
