Svijet
25

Kako je došlo do finansijskog pada Grčke?

Klix.ba
Grčka je u zoni bankrota nakon što im je 30. juna u ponoć istekao rok za vraćanje 1,6 milijardi eura rate kredita Međunarodnom monetarnom fondu. Međutim, postavlja se pitanje kako je Grčka došla do ruba finansijske provalije.
Najsiromašniji slojevi društva najviše ispaštaju zbog krize u Grčkoj (Foto: AFP)
Najsiromašniji slojevi društva najviše ispaštaju zbog krize u Grčkoj (Foto: AFP)

Somalija, Sudan i Zimbabve su tako dobili još jednog člana u grupi svjetskih država koje nisu uspjele vratiti ratu kredita MMF-u u dogovorenom roku. Za Grke biti u društvu ovih zemalja znači historijsko poniženje. Ali, ovaj dan je historijsko poniženje i za Međunarodni monetarni fond, piše The Independent.

Bankrot Grčke je kulminacija u lancu katastrofalnih prosuda MMF-a koji od 2010. godine na poziv eurozone učestvuje u cijelom procesu finansijskog spašavanja Grčke.

MMF državama u svijetu nudi hitna sredstva s ciljem likvidnosti pod uslovom da će te iste države provesti mjere koje će ih dovesti do održivog stanja. To znači donošenje teških strukturalnih ekonomskih reformi.

Ali, bivši čelni čovjek MMF-a Dominique Strauss-Kahn ignorisao je pravila igre prije pet godina. Kada su ljudi Međunarodnog monetarnog fonda stigli u Grčku 2010. godine, dug Vlade je dosegao 133 posto BDP-a, odnosno 326 milijardi eura zaduženja koja su trebala biti otpisana, a kreditori trebali progutati gorku pilulu.

Bivši predsjednik MMF-a Dominique Strauss-Kahn i bivši premijer Grčke George Papandreou (Foto: AFP)
Bivši predsjednik MMF-a Dominique Strauss-Kahn i bivši premijer Grčke George Papandreou (Foto: AFP)

Međutim, Strauss-Kahn je odbio taj prijedlog i naredio da državni dug ne smije biti restruktuiran na bilo kojoj osnovi te da Grci moraju u potpunosti isplatiti svoj dug.

Znao je bivši predsjednik MMF-a da bi to izazvalo domino efekt u eurozoni jer je situacija u Portugalu, Irskoj, Italiji i Španiji izmicala kontroli, i da bi oprost dugova grčkoj izazvao paniku.

Druga katastrofalna greška MMF-a u slučaju Grčke je bilo potcjenjivanje negativnog utjecaja kresanja budžeta u javnom sektoru. Godine 2010. čelni ljudi Međunarodnog monetarnog fonda predvidjeli su da će Grčka zbog štednje doživjeti kratku recesiju. Ali, ta recesija održala se u narednih pet godina, a radnih mjesta je bilo manje iz dana u dan. Ova odluka i predviđanje bili su posljednji udarac koji je Grčku gurnuo u nepovratno stanje.

Grčka je počela živjeti sudbinu SAD-a i Veliku depresiju, globalni ekonomski krah koji je počeo 1928. godine i trajao do 1939. Bio je to najduži i najoštriji sunovrat koji je ikada iskusio industrijalizovani Zapadni svijet.

Sveska sa dugovima kupaca u jednog grčkoj prodavnici (Foto: AFP)
Sveska sa dugovima kupaca u jednog grčkoj prodavnici (Foto: AFP)

MMF se nikada nije suočio sa svojim greškama u slučaju grčke krize. Ta tišina između Evrope i Grčke u potpunosti je uništila međusobno povjerenje, navodi The Independent.

U realnosti, 240 milijardi novca za spas Grčke otišlo je kreditorima i u svrhu rekapitulacije grčkih banka. Tek 10 posto te sume potrošeno je u javnom sektoru i na penzionere.

MMF očito nije naučio lekciju na utjecaju štednje. U potpunosti je tačno da je Grčka sama sebi iskopala grob. Uzastopne vlade u Atini petljale su sa svojim računima, previše trošile i okrenule glavu od raširene utaje poreza. Ali, ništa od ovoga ne opravdava nesposobnost i kukavičluk MMF-a u proteklih pet godina.

Grci su podijeljeni kada je u pitanju pomoć MMF-a (Foto: AFP)
Grci su podijeljeni kada je u pitanju pomoć MMF-a (Foto: AFP)

Zemlje koje sarađuju sa MMF-om moraju imati na umu da ukoliko dugovi ne budu vraćeni na vrijeme, slijede oštre sankcije iz kojih se teško izvuči, a i isključenje iz Međunarodnog monetarnog fonda. Nadamo se da ovo nije slijedeći odlomak u grčkoj tragediji i poniženju. Ali, proći će desetljeća prije nego MMF skine ljagu sa svog imena u slučaju grčke katastrofe.