Kako je umjerena i radikalna desnica dominantno pobijedila na EU izborima u Njemačkoj

Konzervativa je veoma jaka, iznad 30 posto za CDU/CSU. To je i očekivano - ljudi u njima traže sigurnost, a iza njih stoji tradicija i crkva. AfD je dobio više od 16 posto, što nije dobro. To je kranja desnica s neonacističkim elementima, koja ima radikalnu politiku prema strancima, Evropskoj uniji i prema NATO-u", kaže Makarević.

Dodaje i da je Alice Weidel, liderka AfD-a, posebno "opasna i agresivna", te da je njihov rezultat "neviđen za Njemačku." Makarević je izdvojio još jednu stranku koja je iznenadila svojim rezultatom.

"Šok je najnovija partija koja efektivno postoji pet mjeseci, a koju je osnovala bivša komunistkinja Sahra Wagenknecht. Ona je "s nule" osvojila šest posto glasova, što je čudo", pojasnio je Makarević.

Još je rekao kako je ovo pad ljevice, poraz Zelenih i ogroman rast desnice.

Za Klix.ba je izborni rezultat u Njemačkoj analizirao i Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina. On kaže kako postoje brojni razlozi za rast AfD-a i njihov rezultat na ovim izborima.

"Vidimo ponovni rast AfD-a zadnjih par godina u cijeloj Njemačkoj. Za to ima više razloga - serija kriza od Covid pandemije, preko rata u Ukrajini, do klimatske krize i bolne tranformacije privrede u Njemačkoj, te panične reakcije etabliranih građanskih stranaka, koje na rast ultradesnice reagiraju preuzimanjem dijela desnih političkih pozicija, što dokazano samo ojača, umjesto da oslabi ekstremnu desnicu.

Ipak, zabrinjavajuća je jačina AfD-a u istočnim pokrajinama gdje je stranka u prosjeku dobila 30 posto, za šta ima dodatnih razloga.

Jedan je sigurno socijalizacija u autoritarnom socijalističkom sistemu, a drugi je osjećaj inferiornosti dijela stanovništva u Istočnoj Njemačkoj poslije bolne post-socijalističke transformacije kroz koju su prošli, te uloge Zapadne Njemačke s obzirom na to da je ujedinjenje efektivno bilo priključenje DDR-a Saveznoj Republici Njemačkoj", rekao je Weber.

Smatra da su ovi rezultati, a posebno rast desnice, važna poruka glasača vladajućoj koaliciji.

"Dodatni razlog za izborne rezultate je trenutačna kriza vladajuće "semafor" koalicije zbog toga što po prvi put u Njemačkoj vlada koalicija od tri stranke, koja je zbog vanjskih kriza bila prisiljena da vodi politiku koja je suštinski različita od onoga što su planirale vladajuće stranke.

Evropski izbori su uvijek opomena vladajućim strankama od strane birača, samo što je ovaj put zbog opisanih okolnosti taj pad vladajućih stranaka ispao dramatičniji.

Ipak, za razliku od Francuske i Belgije, za očekivati je da će koalicija istrajati pun mandat, tj. do parlamentarnih izbora iduće godine", stava je ovaj politički analitičar.

Kao što je to naglasio Makarević, najveći gubitnik izbora je stranka Zelenih. Weber to pojašnjava kompromisima koji su urađeni zbog svih faktora koji okružuju trenutnu situaciju u Njemačkoj, ali i šire.

"Zeleni u "semafor" koaliciji najviše pate zbog svog izraženog političkog, programskog profila u opoziciji, pogotovo na temu klimatskih promjena i zelene tranzicije privrede, odnosno najviše su morali praviti kompromise.

Pritisak dolazi od najmanjeg koalicionog partnera, liberala FDP-a koji stalno prijete izlaskom iz vlasti, pri čemu kancelar Scholz, koji moderira ali ne vodi, na kraju redovno popušta pred FDP-om, mada je SPD programski bliže Zelenima. Uz to, ministri iz Zelene stranke su pravili dosta tehničkih grešaka u vladi", pojašnjava Weber.

Za kraj, smatra da je AfD ipak najveći pobjednik izbora, bez obzira na odličan rezultat konzervativaca iz CDU/CSU.

"CDU/CSU su manje-više zadržali broj glasova koje su imali na posljednjim evropskim izborima 2019. godine, odnosno prije izvanrednog rasta SPD-a koji je omogućio formiranje "semafor" koalicije u 2021. te odlazak CDU u opoziciju.

Pobjednici su populističke i ultradesne stranke, te, jos važnije, gubitnici su građanske stranke u cijelini", rekao je Bodo Weber za Klix.ba.