Kako Rusija "pada": Pobjeda Zapada bez oružja uz gorivo i pokoje žrtveno janje
Rusija pokazuje znakove neuspjeha svoje vanjske politike, koja je prvenstveno usmjerena ka odmjeravanju snaga sa Zapadom, a preko zemalja kao što je Ukrajina, gdje se interesi Moskve, Brisela i Washingtona direktno sukobljavaju.
Pored oružanog sukoba koji je uzrokovao više od 4.000 pogibija, zapadne zemlje su posredstvom sankcija kaznile rusko ponašanje u istočnom dijelu potencijalne članice Evropske unije.
Da oružje ne igra ulogu u sukobu velikih sila pokazao je kraj 2014. godine, kada su na površinu isplivale posljedice tvrdoglavosti Moskve, koja je i sama priznala da se nalazi u problemima. Naime, Vladimir Putin je rekao kako će ekonomska situacija biti popravljena u roku od dvije godine, ali za sada ruski šef ne pruža direktno rješenje, piše Reuters.
Jasno je, dakle, da ekonomije u 21. vijeku nikako ne mogu biti izolovane i samoodržive. BBC stoga opominje da se problemi u Rusiji mogu vratiti Evropi u obliku problema u velikim kompanijama.
Mogući problemi predviđaju se u nekim bankama u Italiji, Austriji i Francuskoj, a zbog njihovih jakih finansijskih veza sa Moskvom. Također, posljedice bi mogle osjetiti kompanije poput Carlsberga, Adidasa i Pepsija, a zemlje Baltika koje zavise od izvoza u Rusiju, a koje su i članice EU, mogle bi osjetiti nemale posljedice.
U oktobru je sličan scenarij predvidio Međunarodni monetarni fond, objasnivši u analizi da će pad ruske ekonomije imati malo utjecaja na većinu zapadnih zemalja, ali da će pogranične države dobiti "svoj dio pada".
Činjenice o ruskom "padu"
Rublja: Ruska valuta je u 2014. godini izgubila 45 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar, a u jednom momentu pala je na odnos od 80:1. Prema pisanju Bloomberga, rublja je najnestabilnija od 170 svjetskih valuta.
Inflacija: Prvobitni cilj ruske Centralne banke bila je inflacija od 5 posto, a u stvarnosti ona iznosi 9,4 posto i još uvijek raste. Cijene hrane također stvaraju problem tako da je u novembru zabilježen prosječan porast cijena od 12,6 posto u odnosu na cijene sa početka godine. Ovo je posljedica zabrane uvoza koju je Rusija ostvarila kao odgovor na sankcije Zapada.
Kamata: Ruska Centralna banka povećala je kamatu sa 10,5 na 17 posto, što predstavlja najdramatičniji skok još od krize 1998. godine, piše CNN.
Recesija: Međunarodni monetarni fond očekuje da će ekonomski rast Rusije u potpunosti stati do kraja 2014. godine. GDP će narasti svega 0,2 posto, a za narednu godinu predviđa se ekonomski pad od 5 posto ukoliko cijene goriva ostanu ispod 60 dolara po barelu.
Gorivo: Cijene su pale na čak 55 dolara po barelu, što nije viđeno u posljednjih pet godina. Ovaj pad direktno pogađa rusku ekonomiju jer se čak 50 posto izvoza bazira na gorivu i prirodnom plinu.
Zalihe stranih valuta: Rusija posjeduje 338 milijardi eura vrijednosti stranih valuta, što predstavlja pad od čak 21 posto u odnosu na 2013. godinu.
Dug: Ruska vlada, njene banke i kompanije dužne su gotovo 552 milijarde eura. Od toga, 105 milijardi eura morat će biti vraćeno u 2014. i 2015. godini.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
