Brojne prijetnje
9

Kako su izbori u Njemačkoj zaštićeni od manipulisanja

I. S.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Njemačke vlasti vide interes pojedinih država da utječu i na savezne izbore 26. septembra. Intenzitet ovih pokušaja je, međutim, za sada na "niskom nivou".

Bio je to pokušaj, iako ne bogzna kako uspješan. Ipak, napad je izvršila jedna od najstrašnijih grupa na svijetu, koja je više puta dokazala koliko su talentovani njeni hakeri. Poznati su kao "Cozy Bear" ili APT29 i navodno rade po nalogu ruske obavještajne službe za inostranstvo SVR.

Više zaposlenih u njemačkim ministarstvima, između ostalog u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dobilo je takozvane phishing mailove. Ko klikne na link, omogućuje hakerima ulaz koji zatim mogu instalirati štetni software na računar.

No, napadači ovog puta nisu bili uspješni jer je jedna partnerska strana služba upozorila Nijemce na vrijeme. Cilj napada je bio veliki broj organizacija, među kojima su "trustovi mozgova" i ministarstva, pojasnio je jedan upućeni činovnik. "Udarili su gdje su stigli", rekao je on o neuspješnom pokušaju hakera grupe APT29.

Ovakva vrsta napada pije više ništa posebno. Ruske tajne službe su navodno posljednjih godina konstantno pokušavale da elektronskim putem dođu do osjetljivih informacija, ponekad i uspješno, piše Deutsche Welle.

Nervoza u državnim službama

S obzirom da je ostalo dva mjeseca do parlamentarnih izbora, njemačke sigurnosne službe su se unervozile. Postoji velika zabrinutost da bi se Rusija mogla umiješati u kampanju kroz dezinformacije uz pomoć ranije ukradenih podataka.

Šta ako Moskva na ovaj način pokuša da naudi određenoj partiji ili kandidatu - ili nekom drugom kandidatu pomogne da ostvari izbornu pobjedu?

"Putinovi hakeri", kako ih naziva njemački javni servis, su tokom predsjedničke kampanje u Sjedinjenim Državama 2016. godine prvo hakovali mailove Demokratske stranke, a potom objavili određene sadržaje. I na izborima u Francuskoj 2017. ruski hakeri su navodno ukrali hiljade mejlove Macronovom izbornom timu, koje su potom objavili na internetu.

Takve operacije se u žargonu tajnih službi nazivaju Hack&Leak.

"Cilj dezinformacija je da se društveni konflikti dodatno zaoštre", kaže politikolog Tomas Rid sa američkog univerziteta Johns Hopkins. Ističe da ovakve "političke sabotaže" nisu novina, već stari način rada tajnih službi. Novost je samo upotreba društvenih mreža.

Zato je u Njemačkoj prije tri godine osnovana radna grupa "Hibrid" u koju je uključeno više tajnih službi. Članovi radne grupe se sastaju pod vodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi razgovarali o "hibridnim prijetnjama" - kibernetičkim napadima i širenju dezinformacija.

Jedna podgrupa se bavi samo parlamentarnim izborima zbog dezinformacija, kao i inostranog utjecaja na predstojeće izbore.

Nedavno su obavještajne službe upozoravale poslanike Bundestaga na moguće sajber napade lažnim mailovima i ukazali na kampanju pod nazivom "Ghostwriter". Iza nje stoji navodno ruska Vojna tajna služba.

"Više od 300 napada"

U jednoj internoj prezentaciji je navedeno da je "Ghostwriter" pokušao "više od 300 napada" na 60 političara na lokalnom nivou i 70 poslanika u Bundestagu i pokrajinskim parlamentima. Prvi mailovi su se pojavili u februaru, i izgledalo je da su stigli od operatera T-Online ili GMX.

"Trenutno se na različite načine pokušava miješanje u proces donošenja odluka na izborima za Bundestag", upozorava Konstantin Kule, porptarol poslaničkog kluba njemačkih Liberala.

"U kampanji nema savršenog diskursa i borba će biti sve žešća. Ali, ako neko tajno iz inostranstva pokuša da u određenom pravcu usmjeri donošenje odluka, onda je to napad na slobodnu demokratiju i protiv toga se mora zaštiti."

Ali, iako je već odavno javnosti poznata kampanja "Ghostwriter" i vlasti daju preventivna upozorenja, i dalje se šalju opasni mailovi. To je drskost koja iznenađuje i iskusne obavještajce. "Oni jednostavno i dalje nastavljaju", kaže jedan njemački obavještajac.

Izbori za Bundestag - zaštićeni od manipulisanja

Na prethodnim izborima u Njemačkoj primijećeni su pokušaji manipulacije iz drugih zemalja, rekao je predsjednik Saveznog zavoda za zaštitu ustavnog poretka Tomas Haldenvang. Vlasti vide interes pojedinih država da utiču i na savezne izbore 26. septembra. Intenzitet ovih pokušaja je, međutim, na "niskom nivou".

Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer rekao je da rusku državnu televiziju RT ne vidi kao "hibridnu prijetnju". "Ovo je propaganda, to svako može prozrijeti," dodao je.

"Hibridne taktike" su višestruke strategije za destabilizaciju demokratskih društava, koje mogu obuhvatati vojne operacije, ekonomski pritisak, hakerske napade i propagandu preko medija i društvenih mreža.

Zvaničnik za nadgledanje izbora Georg Til je naglasio da su izbori na jesen zaštićeni od manipulisanja:

"Nemamo automate za glasanje. Broje se glasački listići."

S obzirom na porast broja infekcija koronavirusom, on očekuje relativno visok procenat glasova putem pošte, zbog čega su preduzete odgovarajuće mere predostrožnosti. Sa kutijama za glasanje preko pošte postupat će se isto kao i sa onima u koje se listić ubacuje na biračkom mjestu.

Til je dodao: "Po mrežama se često šire informacije da se ti glasovi tretiraju drugačije, da to nije transparentno. Ali, to nije tačno, naravno da oni glasaju poštom imaju ista prava kao i oni glasaju na biračkom mjestu."