Kazahstan: Otkriveno drugo najveće curenje metana na svijetu, trajalo je mjesecima
Procjenjuje se da je iscurilo 127.000 tona plina kada je eksplozija izazvala požar koji je bjesnio više od šest mjeseci.
Metan je mnogo jači gas staklene bašte od ugljen-dioksida. Buzachi Neft, kompanija koja je vlasnik bušotine, poriče da je procurila "znatna količina" metana.
Utjecaj takvog curenja na životnu sredinu je uporediv sa onim od vožnje više od 717.000 automobila na benzin tokom godine.
"Veličina i trajanje curenja su neuobičajeni, izuzetno su veliki", rekao je Manfredi Caltagirone, šef Međunarodne opservatorije za emisije metana pri UN-u.
Curenje je počelo 9. juna 2023. godine, kada je prijavljena eksplozija tokom bušenja na istražnoj bušotini u regionu Mangistau, jugozapadni Kazahstan, što je izazvalo požar koji je bijesnio neprekidno do kraja godine.
Požar je stavljen pod kontrolu tek 25. decembra. Lokalne vlasti su za BBC rekli da se trenutno izvode radovi na zatvaranju bunara cementom.
Prirodni gas je prvenstveno napravljen od metana, gasa koji ljudsko oko ne može vidjeti. Ali, kada sunčeva svjetlost prođe kroz oblak metana, stvara otisak koji neki sateliti mogu pratiti.
Ovo konkretno curenje metana prvo je istražila francuska geoanalitička firma Kayrros. Njihovu analizu sada su potvrdili Holandski institut za svemirska istraživanja i Politehnički univerzitet u Valensiji u Španiji.
Gledajući satelitske podatke, naučnici su otkrili da su visoke koncentracije metana bile vidljive u 115 odvojenih analiza između juna i decembra. Na osnovu tih očitavanja, oni su zaključili da je 127.000 tona metana iscurilo iz ovog jedinog bunara.
Ovo bi moglo da bude drugo najgore curenje metana ikada zabilježeno.
Luis Guanter sa Politehničkog univerziteta u Valensiji, koji je pomogao u verifikaciji curenja, kaže da je "samo sabotaža Sjevernog toka možda dovela do jačeg curenja".
U septembru 2022. godine, podvodne eksplozije su pokidale dva cjevovoda koji su prenosili ruski gas u Njemačku, Sjeverni tok 1 i 2, čime je u atmosferu ispušteno do 230.000 tona metana.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, upravo zbog metana globalna temperatura je porasla za oko 30 posto od industrijske revolucije.
Iako na satelitska očitavanja mogu utjecati vanjski faktori kao što je oblačnost, naučnici kažu da su potpuno sigurni da su ogromne količine metana ispuštene iz ovog izvora.
"Detektovali smo mlaz metana iz pet različitih satelitskih instrumenata osjetljivih na metan. Svaki od ovih instrumenata mjeri metan na poseban način, ali smo dobili vrlo konzistentna mjerenja od svakog instrumenta", rekao je Guanter.
Odjeljenje za ekologiju regije Mangistau potvrdilo je da je koncentracija metana u zraku premašila zakonske granice u 10 odvojenih navrata između 9. juna i 21. septembra.
Također je rečeno da nekoliko sati nakon eksplozije nivoi metana u zraku bili su 50 puta veći od dozvoljenih.
Ali Buzachi Neft, kazahstanska kompanija koja je vlasnik bušotine, poriče nagovještaje da je došlo do curenja ogromne količine metana. Kompanija kaže da je njena bušotina sadržavala samo zanemarljivu količinu gasa i da bi svaki metan koji je iscurio izgorio kada bi izašao iz bušotine. Također uvjeravaju da je samo vodena para procurila u atmosferu, formirajući velike bijele perjanice koje su bile vidljive iz svemira.
"Odgovorno smo pristupili situaciji", rekao je zamjenik direktora kompanije za strateški razvoj Daniyar Duisembayev za BBC.
Eksterno istraživanje koje je naručio Buzachi Neft, kojem BBC nije dobio pristup, navodno dovodi u sumnju nalaze francuske geoanalitičke firme Kayrros.
Zvanična istraga o uzrocima nesreće, koju je vodio Komitet za industrijsku sigurnost Atiraua, otkrila je da Buzachi Neft nije na odgovarajući način nadgledao bušenje bušotine. Također je okrivio Zaman Energo, podizvođača, za brojne propuste u procesu bušenja. Zaman Energo je odbio da komentariše ovu optužbu.
Kazahstansko ministarstvo energetike je u saopćenju za BBC reklo da je rješavanje curenja bila "složena tehnička operacija" i da "ne postoji univerzalno rješenje za otklanjanje sličnih nesreća".
Ovo nije prvi put da su otkrivena velika curenja metana u Centralnoj Aziji. Kao i susjedni Turkmenistan, Kazahstan je registrovao desetine "događaja superemitera", ovu frazu koriste naučnici da opišu incidente u kojima se velike količine metana ispuštaju u atmosferu.
Ali Luis Guanter sa Politehničkog univerziteta u Valensiji kaže da se događaj uočen u regiji Mangistau ističe.
"To je najveće curenje metana koje se dogodilo zbog 'normalnih' ljudskih aktivnosti koje smo ikada otkrili", rekao je.
Stručnjaci za klimu u Climate Action Tracker-u kažu da se, sa predviđenim povećanjem proizvodnje prirodnog gasa, Kazahstan suočava sa rizicima od daljeg curenja metana iz gasovoda.
Na prošlogodišnjem klimatskom samitu COP28, Kazahstan se pridružio Globalnom obećanju o metanu, dobrovoljnom sporazumu više od 150 zemalja o smanjenju emisije metana za 30 posto do 2030. godine.
