Kina prvi put nakon čak 44 godine lansirala interkontinentalnu balističku raketu

Dodao je da je opis testa iz Pekinga kao rutinski i godišnji čudan, s obzirom na to da oni takve stvari ne rade ni rutinski ni godišnje.

"Nije bilo nikakve obavijesti s kineske strane unaprijed", rekao je novinarima glasnogovornik japanske vlade Yoshimasa Hayashi.

Japansko ministarstvo odbrane ranije je saopćilo da nema štete na njegovim plovilima.

"Nastavit ćemo prikupljati i analizirati informacije o kretanju kineske vojske i poduzet ćemo sve moguće mjere opreza u našoj budnosti i praćenju", saopćilo je ministarstvo u srijedu rano poslijepodne, prema japanskoj televiziji NHK.

Kad je Kina posljednji put izvela takav test - u maju 1980. - ICBM je preletio 9070 km i sletio u Pacifik. Taj test uključio je 18 kineskih mornaričkih brodova i još uvijek se smatra jednom od najvećih kineskih pomorskih misija.

"Vrijeme je sve", napisao je na X Drew Thompson, gostujući naučni suradnik na Lee Kuan Yew School of Public Policy u Singapuru.

"Kineska izjava tvrdi da lansiranje ne cilja nijednu zemlju, ali postoje visoke razine napetosti između Kine i Japana, Filipina i, naravno, stalne napetosti s Tajvanom. Lansiranje je snažan signal s namjerom zastrašivanja svih", dodao je.

John Ridge, odbrambeni analitičar sa sjedištem u SAD-u, rekao je da je Kina mogla provesti test kao oblik "poze ili signalizacije Sjedinjenim Američkim Državama".

Iako su se odnosi između Pekinga i Washingtona poboljšali u protekloj godini, sve veća samopouzdanost Kine u regiji ostaje problem.

Napetosti su porasle između Kine i Filipina jer su se njihovi brodovi opetovano sudarali u spornim vodama. Prošlog mjeseca, Japan je dignuo borbene avione nakon što je optužio kineski špijunski avion da je upao u njegov zračni prostor, potez koji je nazvao "krajnje neprihvatljivim".

Tvrdnje Pekinga o samoupravnom Tajvanu još su jedan izvor napetosti.

U julu ove godine, Kina je suspendirala svoje pregovore o kontroli nuklearnog oružja s Washingtonom, kao odmazdu za nastavak prodaje oružja SAD-a Tajvanu.

Prošle godine Kina je smijenila dvojicu lidera jedinice Raketnih snaga Narodne oslobodilačke vojske, elitne jedinice koja upravlja njezinim nuklearnim arsenalom, zbog optužbi za korupciju.

U izvještaju objavljenom prošle godine, Pentagon je procijenio da Kina u svom arsenalu ima više od 500 operativnih nuklearnih bojevih glava, od kojih je približno 350 ICBM.

Izvještaj također predviđa da će Kina dosegnuti više od 1000 bojevih glava do 2030. Ipak, to je djelić od više od 5000 bojevih glava koje SAD i Rusija kažu da posjeduju.