Rusija, koja je naslijedila nuklearno oružje Sovjetskog Saveza, ima najveću svjetsku zalihu nuklearnih bojevih glava.
Putin kontroliše oko 5.977 takvih bojevih glava do 2022. godine, u poređenju sa 5.428 koje kontroliše predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden, prema podacima Federacije američkih naučnika.
Procjenjuje se da je 1.500 tih bojevih glava povučeno iz upotrebe (ali vjerovatno još uvijek netaknuto), 2.889 je u rezervi, a 1.588 je raspoređenih strateških bojevih glava.
Bulletin of the Atomic Scientists navodi da je 812 raspoređeno na balističke rakete na kopnu, 576 na balističke rakete koje se lansiraju s podmornica i oko 200 na baze teških bombardera.
SAD imaju 1.644 raspoređene strateške nuklearne bojeve glave.
Kina ima ukupno 350 bojevih glava, Francuska 290, a Velika Britanija 225, prema Federaciji američkih naučnika. Takve brojke znače da bi i Moskva i Washington mogli višestruko uništiti svijet.
Tokom Hladnog rata, arsenal Sovjetskog Saveza dostigao je vrhunac od oko 40.000 nuklearnih bojevih glava, dok je američki bio oko 30.000 bojevih glava.
Ključno je, međutim, kako dostaviti oružje – projektile, podmornice i bombardere koji nose bojeve glave.
Čini se da Rusija ima oko 400 interkontinentalnih balističkih projektila s nuklearnim oružjem, za koje Bulletin of the Atomic Scientists procjenjuje da mogu nositi do 1.185 bojevih glava.
Rusija ima 10 nuklearnih podmornica koje mogu nositi najviše 800 bojevih glava. Ima 60 do 70 nuklearnih bombardera.
SAD su u svom pregledu nuklearnog položaja iz 2022. godine navele da Rusija i Kina proširuju i moderniziraju svoje nuklearne snage i da će Washington slijediti pristup zasnovan na kontroli naoružanja kako bi spriječio skupe utrke u naoružanju.
Putin je rekao da ima informacije da SAD razvijaju nove vrste nuklearnog oružja.
Od raspada Sovjetskog Saveza 1991., samo nekoliko zemalja je testiralo nuklearno oružje, prema Udruženju za kontrolu naoružanja: SAD posljednji put 1992., Kina i Francuska 1996., Indija i Pakistan 1998., a Sjeverna Koreja posljednji put 2017.
Sovjetski Savez je posljednji put testirao 1990. godine.
Ko može izdavati ruska naređenja za lansiranje?
Ruski predsjednik donosi konačnu odluku kada je u pitanju korištenje ruskog nuklearnog oružja, kako strateškog tako i nestrateškog, prema ruskoj nuklearnoj doktrini.
Takozvana nuklearna aktovka, ili "Čeget" (nazvana po planini Čeget na Kavkazu), stalno je kod Putina.
Smatra se da takve aktovke imaju i ruski ministar odbrane, trenutno Sergej Šojgu, i načelnik generalštaba, sada Valerij Gerasimov.
U suštini, aktovka je komunikacijski alat koji povezuje predsjednika s njegovim najvišim vojnim snagama, a odatle i raketnim snagama preko visoko tajne elektronske komandne i kontrolne mreže "Kazbek". Kazbek podržava još jedan sistem poznat kao “Kavkaz”.
Snimak koji je 2019. godine prikazao ruski televizijski kanal Zvezda pokazao je, kako se navodi, jednu od aktovki sa nizom dugmadi.
U odeljku koji se zove "komanda", postoje dva dugmeta: bijelo dugme "pokreni" i crveno dugme "otkaži". Tašna se aktivira posebnom fleš karticom, navodi Zvezda.
Ako bi Rusija mislila da je suočena sa strateškim nuklearnim napadom, predsjednik bi, preko aktovki, poslao direktnu naredbu za lansiranje komandi generalštaba i rezervnim komandnim jedinicama, koje drže nuklearne kodove.
Takva naređenja brzo se spuštaju niz različite komunikacijske sisteme do jedinica strateških raketnih snaga, koje bi potom gađale mete.
Ako bi se potvrdio nuklearni napad, Putin bi mogao aktivirati takozvanu "mrtvu ruku" ili sistem "Perimetar" u krajnjoj instanci. U suštini kompjuteri bi odlučivali o sudnjem danu.
