Komesar EU za odbranu i svemir predstavio ideje za preoblikovanje odbrambenog sektora
![Foto: EPA-EFE](https://static.klix.ba/media/images/vijesti/b_250210068.jpg?v=1)
Naime, Evropska unija se priprema za najgori vojni scenario - ruski napad na jednu od svojih 27 država članica.
Međutim, uz porast retorike i akcije, blok je i dalje daleko od postizanja onoga što je Kubilius opisao kao pristup odbrani "velikog praska".
Ovu temu je za Euronews komentarisao profesor u Centru za sigurnost, diplomatiju i strategiju (VUB) Daniel Fiott.
On je naglasio da bijela knjiga mora jasno definisati kako bi Evropa trebala odgovoriti ako SAD drastično smanji svoju podršku Ukrajini i evropskoj sigurnosti, zajedno sa potrebnim sredstvima u ključnim oblastima odbrambenih sposobnosti.
Plan proizvodnje u industriji
Konkurentnost je ključni izazov za evropsku odbrambenu industriju, izjavio je za Euronews poslanik u Evropskom parlamentu Riho Terras (Estonija/EPP), potpredsjednik parlamentarnog odbora za sigurnost i odbranu.
"Previše je fragmentiran, pravila unutrašnjeg tržišta ne važe za odbrambenu industriju, a bankarski sektor ne pozajmljuje novac odbrambenoj industriji", rekao je on, ističući da Komisija ove nedostatke mora riješiti u okviru svog mandata.
Da bi se uhvatili u koštac s ovim, industrijski lideri pozivaju na plan industrijske proizvodnje koji prevodi potrebe država članica u konkretne ciljeve odbrambene industrije, navodeći količine i rokove.
Predstavnici industrije pozivaju vlade da naznače koje sposobnosti zahtijevaju skaliranje, za koliko i do kada, kako u mirnodopskim tako i u ratnim vremenima.
Izdvajanje novca
U izvještaju o konkurentnosti Maria Draghija procjenjuje se da će EU trebati oko 500 milijardi eura u narednoj deceniji da ostane konkurentna u globalnoj odbrani, ali ograničeni budžeti za odbranu država članica ostaju primarni izvor finansiranja. Dakle, odakle će doći novac?
"Dva posto BDP-a je historija. Moramo uspostaviti novi prag, minimum od tri posto BDP-a i EU bi to također trebala proglasiti", rekao je Terras, misleći na cilj NATO-a o potrošnji na odbranu od dva posto kojeg se pridržavaju 23 od 27 zemalja članica EU.
Komesar Andrius Kubilius predložio je izdvajanje najmanje 100 milijardi eura za ulaganja u odbranu u sljedećem višegodišnjem finansijskom okviru (MFF), koji obuhvata period 2028-2034. Od 2021. do 2027., samo 15 milijardi eura (1,2% VFF) je bilo posvećeno sigurnosti i odbrani.
Kako bi se premostio jaz u investicijama, Kubilius je predložio izdavanje "odbrambenih obveznica", sličnih instrumentima za oporavak od koronavirusa, i preraspodjelu neiskorištenih sredstava.
Poljski ministar vanjskih poslova također je rekao da bi EU trebala istražiti ideju o uspostavljanju "banke za ponovno naoružavanje" kako bi prikupila novac koji joj je potreban za jačanje svojih odbrambenih sposobnosti.
Povećati standardizaciju između oružanih snaga
"Ne treba nam evropska vojska. Potrebno nam je 27 evropskih armija koje su sposobne i mogu efikasno da rade zajedno na odvraćanju naših rivala i odbrani Evrope, po mogućnosti sa saveznicima, ali i sami ako je potrebno", rekla je Kaja Kallas na Godišnjoj konferenciji Evropske odbrambene agencije u januaru.
Evropska odbrambena industrija ostaje fragmentirana i nacionalno fokusirana, propuštajući prilike za standardizaciju, zajedničku nabavku i udruživanje resursa.
EU ima za cilj da osigura da se najmanje 35 posto nabavki u sektoru odbrane obavlja zajedno do 2030. godine, u odnosu na samo 18 posto u 2022. godini.
"Potrebno nam je više standardizacije i zajedničkih nabavki. Glavni izazov je prevazilaženje mentaliteta nacionalne industrije i ulaganje zajedničkih napora za rješavanje nedostataka u sposobnostima", rekla je za Euronews zastupnica EP Marie-Agnes Strack Zimmermann, predsjednica parlamentarnog odbora za sigurnost i odbranu.
Potaknuti istraživanje i razvoj
Investicije u svemirski sektor šire se mnogo brže u SAD nego u Evropi, rekao je za Euronews lider Evropske svemirske agencije (ESA).
"Evropa treba da sustigne snažna javna ulaganja kako bi održala globalnu konkurentnost i sačuvala naše liderstvo u ključnim domenima", tvrdi on.
U 2023. godini, zemlje članice EU izdvojile su oko 11 milijardi eura za istraživanje i razvoj u sektoru odbrane, pri čemu je skoro četiri milijarde eura namijenjeno za ulaganja u odbrambenu tehnologiju.
Osnovan je i Evropski fond za odbranu (EDF) sa budžetom od 8 milijardi evra za period 2021-2027, uključujući 2,7 milijardi eura za kolaborativno istraživanje odbrane.
Svemirski sektor
"Svemirska i odbrambena industrija suočavaju se sa sličnim izazovima, pa rješenja treba razvijati zajednički", rekao je Kubilius na 17. Svemirskoj konferenciji u Briselu.
Dodao je da se svemir mora koristiti za odbranu zemlje i društva.
"Želim uspostaviti dijalog sa državama članicama i svemirskim komandama kako bih istražio opcije za evropski sistem svijesti o svemirskoj domeni za praćenje prijetnji, uključujući vojne prijetnje", rekao je litvanski komesar.
Iskustvo na bojnom polju u Ukrajini pokazalo je da je inteligencija iz svemira ključna za modernu vojnu odbranu. Shodno tome, EU jača svoje obavještajne strukture i sposobnosti.
"Evropa je izgradila jedinstveno prisustvo u svemiru koje služi cijelom čovječanstvu. Moramo je braniti od svakog agresora," izjavio je on.