Koristi li Rusija u Ukrajini taktiku "spaljene zemlje", ne bi bilo prvi put u historiji
Ukrajinski izaslanik u Ujedinjenim narodima Sergij Kislitsja osvrnuo se na vojnu strategiju u kojoj se uništava sve što bi moglo biti korisno neprijatelju, osuđujući Moskvu da stoji iza eksplozije koja je izazvala katastrofalne poplave, izazvala masovne evakuacije i međunarodni bijes.
"Pribjegavanjem taktici spaljene zemlje, ili u ovom slučaju taktici poplavljene zemlje, ruski su okupatori zapravo priznali da osvojeni teritorij ne pripada njima", rekao je Kislitsja UN-u u srijedu.
To je mišljenje ponovio i ukrajinski savjetnik za unutarnje poslove Anton Geraščenko, koji je za Newsweek rekao da je rušenje brane "signal da Rusija koristi taktiku 'spržene zemlje'".
"Ruske vlasti nisu u stanju izračunati posljedice svojih postupaka, ali ih definitivno nije briga za živote i buduću dobrobit svojih civila, ne samo Ukrajinaca nego i vlastitog stanovništva. Posljedice katastrofe za Krim još su jedna potvrda da Kremlju uopće nije stalo do ljudi i da su spremni žrtvovati bilo koga", rekao je Geraščenko, nakon izvještaja da bi se poluotok koji je Rusija anektirala 2014. mogao suočiti s dugoročnom vodom nestašice.
Rusija je odbacila odgovornost za uništenu branu i optužila Ukrajinu, bez pružanja dokaza, za sabotiranje ključnog dijela infrastrukture preko rijeke Dnjepar koji je bio pod kontrolom Moskve.
Ovo nije prvi put da Ukrajina optužuje snage Vladimira Putina za strategiju koja ima presedana u ruskoj povijesti. Rusija je primijenila politiku spaljene zemlje tokom Napoleonove invazije 1812., koja je francuskoj vojsci ostavila samo goruće ruševine Moskve za osvajanje.
Neki korisnici društvenih mreža usporedili su sudbinu brane Kakhovka s naredbom sovjetskog lidera Josipa Staljina da se uništi brana preko rijeke Dnjepar 1941. kako bi se zaustavila invazija njemačkih snaga. Slično, 1938. Kina je poplavila uništene nasipe na Žutoj rijeci kako bi zaustavila invaziju japanskih snaga, po cijenu desetaka tisuća civilnih linija.
Ukrajina je u više navrata koristila "spaljenu zemlju" da bi opisala taktiku ruskih trupa od početka rata u februaru 2022., a izraz je bio opis njenih pokušaja da dijelove Donjecka i Luganska pretvori u ruševine, a nedavno, u žestoke borbe za grad Bahmut.
"Pokušavaju pronaći bilo koji mogući način da prouzrokuju štetu i otežaju Ukrajini da funkcionira kao država, a kamoli procesuirati njezinu vojnu operaciju. To je u potpunosti u skladu s načinom na koji Rusija vodi ovaj rat otkako je postalo jasno da Ukrajina neće pasti za tri dana", rekao je Keir Giles, viši savjetnik u think tanku Chatham House.
Zasad nema konačnih dokaza o tome kako je brana probijena, iako je Ukrajina rekla da je namjera Moskve bila osujetiti ofanzivu Kijeva u tom području.
"Ako stvorite močvaru široku miljama koju bi netko mogao napasti, to je samo po sebi odbrambena struktura", rekao je Giles.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak rekao je da je Moskva uništila branu kako bi spriječila ukrajinsku ofanzivu u ovom području. Međutim, Sergej Sumlenny, osnivač European Resilience Initiative Center, njemačkog think tanka, rekao je da ciljevi Kremlja nisu samo vezani uz očekivani pritisak Kijeva da ponovno zauzme teritorij.
"Da se radilo samo o napredovanju ukrajinskih trupa, Rusi bi digli branu u zrak tačno kad je ofanziva počinjala. Učinili su to unaprijed jer njihov cilj nije toliko spriječiti Ukrajince da napreduju, već im je cilj nametnuti Ukrajini dugoročno nepodnošljive troškove", kazao je Sumlenny..
To je osveta kao da kažete 'niste nas primili, patit ćete', rekao je.
