Kraj jedne ere: Nekada su bili zemlja sa najliberalnijom politikom, a sada zatvaraju vrata
Nova vlada desnog centra, uz podršku krajnje desnice, od 2022. mijenja ono što su prethodne vlade svojim pristupom godinama "previđale". Švedska se godinama suočava s velikim kriminalom, ratovima migrantskih bandi i nasiljem.
"Dugi niz godina uopće se nije moglo govoriti o problemu migracija. Nije bilo dopušteno. Bilo je nezamislivo reći da postoje velike razlike među migrantima. Ali to se mijenja i mislim da je sada rasprava trezvena i realna", rekla je ministrica migracija Maria Malmer Stenergard (Umjerena stranka) u intervjuu za list Bild.
Pokretanje stroge migracijske politike donijelo je prve rezultate nakon dvije godine. Zemlja je izvijestila da je broj tražitelja azila najmanji od 1997. godine.
"Dobijanje državljanstva u Švedskoj donedavno je bilo lako. Ljudi koji su došli iz Sirije odmah su dobili dozvole za stalni boravak. To je Švedsku učinilo vrlo privlačnom za migrante i mnogi su ljudi putovali Europom kako bi došli u Švedsku", rekao je ministar Stenergard. No, takav pristup je prošlost, a nova vlast postupno mijenja zakon o azilu. "Većina onih koji trenutno traže azil u Evropi ne treba nikakvu zaštitu", rekla je Stenergard.
Švedska sada šalje poruku u svijet da mijenja svoju politiku azila i pokušava uvjeriti potencijalne izbjeglice da ne biraju tu zemlju kao destinaciju. Također su pokrenuli i kampanje u inostranstvu.
Švedska vlada provodi kampanju u inozemstvu u kojoj informira o promjenama u zakonu o azilu i smanjenju socijalnih naknada.
"Ograničavamo visinu socijalnih naknada koje se mogu primati. Trenutno možete zaraditi isti iznos kao slabo plaćeni posao s punim radnim vremenom. To je apsurdna situacija koja stvara poticaje ljudima da ne rade i žive na račun društva", kazala je ministrica. Zakon je već spreman.
Vrše se pomne provjere kako bi se utvrdilo jesu li oni koji traže azil u potrebi i progone li se u svojoj zemlji.
"To znači da samo oni koji su stvarno progonjeni u svojoj zemlji trebaju doći u Švedsku", rekla je Stenergard
Još jedna promjena u odnosu na prošlost je da će se deportacije nadzirati.
"U Švedskoj imamo mnogo ljudi koji ostaju ovdje iako im je odbijen azil. Skrivaju se. Stoga ćemo promijeniti ovu situaciju", dodala je Stenergard.
Migranti više ne bi trebali boraviti kod rodbine, gdje ih vlasti teško mogu pronaći (trenutno je to oko 60 posto slučajeva), već u prihvatnim centrima.
"A kada se donese odluka da trebaju napustiti zemlju, bit će odvedeni u centar za repatrijaciju", dodala je Stenergard.
Mjera je usmjerena na migrante koji se odbijaju integrirati i "čiji je nivo obrazovanja niža i čija je kultura drugačija", kaže Stenergard.
Šveđani žele ograničiti takve migracije.
"Trebamo osigurati da oni koji dođu ne samo uđu u zemlju, već da postanu dio društva", kaže ministrica.
To znači da će oni koji se ne integriraju biti deportirani.
"Ako pogledate ukrajinske izbjeglice, one su se brzo integrirale. Dosta brzo nauče švedski, odmah su potražili posao. Njihova kultura općenito je sličnija švedskoj kulturi nego kulturi ljudi iz Afrike ili s Bliskog istoka", zaključila je ministrica Stenergard.
