Liban: Kako je eksplozija u Bejrutu prouzrokovala potpuni politički i ekonomski krah države
Vrlo brzo nakon što je eksplozija gotovo u potpunosti uništila luku i veliki dio okolnih zgrada građani Bejruta izašli su na ulice tražeći ostavke vlade na čelu s premijerom Hassanom Diabom, a mnogi građani su u tom periodu istakli kako je eksplozija samo vrhunac nemara i nerada koji je prisutan u državi nekoliko decenija.
Vlada Libana podnijela je ostavku vrlo brzo, a Diab je odstupio s funkcije. Međutim, taj čin pokrenuo je čitav politički ringišpil nakon kojeg je uslijedila potpuna blokada države.
Predloženi mandatar Saad Hariri, sin nekadašnjeg istaknutog političara Rafica Haririja, od oktobra ne uspijeva postići dogovor s predsjednikom Libana Michelom Auonom o tome kako bi trebala izgledati buduća vlada.
Vrijeme je prolazilo, a ekonomija države je uz sveprisutnu pandemiju koronavirusa dodatno produbila krizu u politički potpuno blokiranoj i razorenoj državi. Prema posljednjim informacijama Svjetske banke, koje su javnosti predstavljene prije nekoliko dana, realni rast BDP-a u Libanu smanjio se za 20,3 posto u 2020. godini, a inflacija je dostigla trocifren iznos.
Nažalost, prema prognozama Svjetske banke, pad BDP-a očekuje se i u 2021. godini, a prema njihovim predviđanjima, pad će ići i do 9,5 posto, čime se država osim politički nestabilnog područja polako počinje pretvarati u ekonomski potpuno uništeno područje sa svim pretpostavkama za stvaranje još jedne humanitarne katastrofe na području Bliskog istoka.
Država blizu potpunog ekonomskog kraha
O tome kakvo je trenutno ekonomsko stanje u državi razgovarali smo s Karimom El Muftijem, aktivistom i profesorom političkih nauka i međunarodnog prava u Bejrutu, koji je za Klix.ba govorio o posljedicama razarajuće eksplozije u bejrutskoj luci, koje se osjećaju i nekoliko mjeseci poslije.
"Eksplozija u luci, koja se dogodila 4. augusta, nanijela je veliku štetu ekonomiji pored toga što je uništila živote hiljada ljudi koji su bili u blizini tog dana. Poginulo je 205 osoba, hiljade je povrijeđeno, a više od 300.000 ljudi ostalo je bez domova nakon događaja. Na udaru su bila preduzeća, bolnice, škole i fabrike, što je dodatno doprinijelo šteti, a luka je nekoliko dana nakon eksplozije bila u potpunosti paralizovana. Ova situacija svakako nije doprinijela državi čija je ekonomija već bila pogođena finansijskom i bankarskom krizom koja i dalje trese Liban", rekao je El Mufti na početku razgovora.
Ističe kako je ekonomska kriza doprinijela i hiperinflaciji, a valuta je izgubila 90 posto vrijednosti.
"Došlo je do strašnih socijalnih posljedica zbog hiperinflacije cijena osnovnih dobara i nejednakosti u pristupu uslugama, jer je libanska funta izgubila 90 posto vrijednosti u odnosu na dolar. Kao rezultat svega toga društveno-ekonomska perspektiva Libana izgleda mračna i bacat će sjenu na život i blagostanje svih Libanaca u godinama koje dolaze", ističe on.
Politička kriza bez rješenja
S druge strane, da stvar bude gora, pored ekonomske krize država je od augusta 2020. godine u potpunoj političkoj blokadi, a pojedini segmenti političke retorike uveliko podsjećaju na situaciju u Bosni i Hercegovini.
"Kao i Bosna i Hercegovima, Liban je stalno zarobljen u pregovorima i građenju kompromisa između suparničkih političkih formacija koje koriste pregovore i političke manevre kako bi postigle svoje kratkoročne ciljeve i očuvale svoje sektaške interese. Ipak, sadašnji politički zastoj u Libanu 'strmiji' je nego inače, jer će vlada koja se uspostavlja morati rješavati političku prazninu koja će nastati nakon što predsjednik Aoun okonča mandat u oktobru 2022. godine, pogotovo ako izbori predviđeni za ljeto naredne godine budu odgođeni", ističe El Mufti i dodaje kako je ulog svih stranaka u ovom trenutku ogroman.
"Ulog svake sektaške stranke mnogo je veći jer svaka pokušava zadržati svoj utjecaj i privilegije na državnom nivou ne želeći praviti bilo kakav ustupak", navodi on.
S obzirom na činjenicu da i dalje postoje neslaganja u vezi s tim kako će izgledati vlast na relaciji Hariri-Aoun, Liban se trenutno nalazi u prilično čudnoj situaciji. Kada su građani tražili ostavku Diaba, on je vrlo brzo odstupio s funkcije, ali je u skladu sa zakonom ostao premijer do odabira nove vlade.
Međutim, od augusta Diab vlada Libanom u tehničkom mandatu, što znatno otežava i njegov položaj u cijeloj situaciji. Postao je premijer kojeg građani ne žele, ali koji ne može odstupiti s funkcije jer mu to ne dozvoljava ustav.
"S pozicije ustava, prelazni premijer Diab zaista je 'zaglavio' na ovoj funkciji, jer Hariri nije dobio povjerenje na glasanju u parlamentu. Ovo je također još jednom naglasilo političku prazninu u državnim institucijama, što ometa reforme koje su neophodne državi u situaciji u kojoj se nalazi sada", ističe El Mufti.
Regionalni odnosi i uloga Francuske
S obzirom na historiju veza između Francuske i Libana, predsjednik Francuske Emmanuel Macron nekoliko puta je pokušavao riješiti "libansko pitanje" kako bi država konačno krenula naprijed i počela provoditi reforme. Međutim, kako ističe naš sagovornik, za sada Francuska ne briljira na libanskom tlu.
"Čini se da je Macron potcijenio moć političke klase u Libanu. Njegova posjeta imala je za cilj utvrditi ulogu Francuske na njenom nekada mandatnom teritoriju te osigurati diplomatsku pobjedu predsjedniku koji želi biti važan na Bliskom istoku. Međutim, libanski kontekst pokazao se složenim za francusku diplomatiju. Očekuje se da će Francuska i EU pojačati pritisak u narednom periodu, ali je malo vjerovatno da će to potaknuti promjene u ukorijenjenim stranama koje toliko toga mogu izgubiti", rekao je profesor u razgovoru.
Na kraju, istakao je kako Liban trenutno dosta ovisi i o geopolitičkim kretanjima u regiji, koja mogu biti presudna za rješavanje krize koja traje u Libanu.
"Liban je uvijek bio vezan za regionalne i geopolitičke faktore. Svi lokalni akteri zavise od regionalnih koji igraju presudnu ulogu u pregovorima. Toliki politički zastoj u Libanu povezan je i s američko-iranskim odnosima i zavisi od toga koliko će se Biden moći ponovo povezati s Teheranom, što će direktno utjecati i na sunitsko-šiitske odnose u samom Libanu", zaključio je na kraju razgovora za Klix.ba libanski profesor Karim El Mufti.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
